Danas je četvrtak, 7. septembar, 250. dan 2023. godine. Do kraja godine ima 115 dana.
1533. - Rođena engleska kraljica Elizabeta Prva, kćerka kralja Henrija Sedmog i njegove druge supruge Ane Bolen, koja je tokom 45 godina vladavine konsolidovala unutrašnje prilike i odlučujuće doprinijela da Engleska izađe na sva svjetska mora i postane prva kolonijalna sila svijeta. Engleska flota je 1558, kad je kraljica stupila na prijesto, potukla špansku "Nepobjedivu armadu" i načela moć Španije, glavnog suparnika u osnivanju kolonija. Oslanjajući se na plemstvo i trgovačko-bankarsku buržoaziju, provela je mnoge mjere koje su označile prekretnicu u istoriji Engleske. Tokom njene vladavine, 1566. je osnovana Londonska berza, a 1600. Istočnoindijska kompanija. Osigurala je 1587. prevlast anglikanske crkve pogubljenjem zarobljene škotske kraljice Marije Stjuart, predvodnika rimokatoličke struje.
1701. - U Hagu potpisan sporazum Engleske, Austrije i Holandije protiv Francuske, nazvan Druga velika alijansa.
1764. - Za kralja Poljske krunisan ruski štićenik Stanjislav Drugi Ponjatovski Avgust, posljednji poljski monarh. Tokom njegove vladavine Rusija, Pruska i Austrija izvršile tri diobe Poljske, koja je kao nezavisna država obnovljena 1918. godine.
1788. - Turci zarobili vođu srpskih dobrovoljaca Koču Anđelkovića, poznatog kao "Koča kapetan", sproveli u Tekiju i nabili na kolac. U austrijsko-turskom ratu na čelu dobrovoljačkog odreda oslobodio je Požarevac, Palanku, Batočinu, Bagrdan i Kragujevac, a narod je to vojevanje nazvao Kočina krajina. Austrijski car Josif Drugi mu je za zasluge dao čin kapetana.
1812. - U Borodinskoj bici - u kojoj je rusku vojsku od 117.000 ljudi predvodio feldmaršal Mihail Ilarionovič Kutuzov, a francusku od 133.000 vojnika car Napoleon Prvi Bonaparta - Francuzi su imali 50.000 mrtvih, uključujući 23 generala, a Rusi 44.000. Boj je okončan bez pobjednika, ali je to za Napoleona značilo kraj nada da može da osvoji Rusiju iako je potom ušao u Moskvu, jer je ubrzo morao da otpočne mučno povlačenje. Po završetku bitke Napoleon je izjavio: "Kod Borodina Francuzi su se pokazali dostojni da izvojuju pobjedu, a Rusi da budu nepobjedivi".
1813. - Naziv "Ujka Sem" za SAD prvi put upotrijebljen u uvodniku njujorškog lista "Troj post".
1822. - Brazil proglasio nezavisnost od Portugalije, koju je bivša metropola priznala tek 1828.
1848. - Radi smirivanja pobunjenih seljaka u slovenskim dijelovima carevine, Austrija donijela zakon o rasterećenju zemljišta (patent o ukidanju zemljišnih tereta). Seljački pokret se zbog podvojenosti građanstva i seljaštva nije razvio u široku seljačku bunu, ali je bitno uticao na razvoj događaja u revolucionarnoj 1848.
1860. - Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi sa svojim crvenokošuljašima zauzeo Napulj, u ratu za oslobođenje zemlje od Austrijanaca.
1890. - Uprava varoši Beograda protjerala narodnog prosvjetitelja i utopijskog socijalistu Vasu Pelagića pod optužbom da je knjigom "Dužnost vlade i vlasti", koja je odmah zaplijenjena, nanio uvredu njegovom kraljevksom veličanstvu /Aleksandru Obrenoviću/. Pod pritiskom javnog mnjenja Skupština je 1891. odobrila povratak Pelagića u Srbiju.
1901. - Pekinškim protokolom okončan Bokserski ustanak - pobuna kineskih seljaka i gradske sirotinje protiv stranih imperijalista i domaćih tlačitelja. Ustanak, koji je izbio 1900. godine, ugušile su Japan i SAD.
1909. - Rođen američki filmski režiser jermenskog porijekla Elija Kazadžoglus, poznat kao Elija Kazan, istaknuti predstavnik realističkog, društveno angažovanog filma. Obrađivao je socijalne teme i radničko organizovanje i kritički tretirao antisemitizam i rasne predrasude. Nagrađen je na festivalu u Veneciji i više puta "Oskarom". Filmovi: "Jedno drvo raste u Bruklinu", "Pinki", "Bumerang", "Džentlmenski sporazum", "Panika na ulicama", "Na obali", "Tramvaj zvani želja", "Viva Zapata", "Istočno od raja", "Bebi Dol", "Lice u gomili", "Divlja rijeka".
1913. - Rođen američki fizičar Džejms Alfred van Alen, koji je otkrio dva pojasa zračenja koji opkoljavaju Zemlju. Pojaseve u obliku prstena, nazvane kasnije Van Elenovi radijacioni pojasevi, otkrio je pomoću Gajger-Milerovih brojača, postavljenih 1958. na vještačke satelite "Eksplorer 1" i "Eksplorer 2".
1940. - Avioni nacističke Njemačke počeli da bombarduju London u Drugom svjetskom ratu i samo tog dana je poginulo više od 300 ljudi.
1949. - Umro meksički slikar Hose Klemente Orosko, čija je umjetnost najneposrednije socijalna sinteza arhaičnih reminiscencija i modernog oblikovanja. Smatran je najvećim slikarom murala u 20. vijeku i dekorisao je mnoge zgrade u Meksiku i SAD. Inspirisao se indijskim i meksičkim motivima.
1962. - Tajvan prekinuo diplomatske odnose sa Laosom, nekoliko časova pošto je ta zemlja jugoistočne Azije uspostavila diplomatske odnose s Kinom i Sjevernim Vijetnamom.
1964. - U mjestu Sip na jugoslovenskoj obali i u Gura Vaji na rumunskoj obali Dunava predsjednici Jugoslavije i Rumunije Josip Broz /Tito/ i Georgi Georgiju Dež prisustvovali su postavljanju kamena temeljca na gradilištu Hidroelektrane "Đerdap".
1986. - Biskup Dezmond Tutu ustoličen za nadbiskupa Kejptauna u Južnoj Africi kao prvi crnac poglavar južnoafričkih anglikanaca.
1991. - U Hagu počela Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji. U radu konferencije učestvovali su svi članovi Predsedništva SFR Jugoslavije, predsjednik savezne vlade i šestorica predsjednika jugoslovenskih republika. Predsjedavajući Konferencije, na kojoj je usvojena Deklaracija o mirnom rješenju jugoslovenske krize, bio je lord Piter Karington.
1993. - Šest bivših sovjetskih republika - Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Uzbekistan, Jermenija i Tadžikistan - potpisalo je sporazum o zadržavanju rublje kao zajedničke valute.
1994. - Kontakt grupa na sastanku u Berlinu odlučila da Savjetu bezbjednosti UN predloži ublažavanje sankcija Jugoslaviji, kao nagradu za zavođenje embarga Republici Srpskoj, čiji su građani na referendumu 27. i 28. avgusta 1994. odbacili mirovni plan Kontakt grupe za bivšu BiH.
1995. - Predsjednik Rusije Boris Nikolajevič Jeljcin potpisao dekret o jednostranom ublažavanju sankcija Jugoslaviji, čime je stvorena zakonska osnova za izvoz robe i usluga humanitarnog karaktera.
1995. - Jugoslovenska vlada uputila zahtjev Savjetu bezbjednosti UN za prekid bombardovanja Srba u BiH.
1997. - Umro kongoanski diktator Žozef Dezire Mobutu, poznat kao Mobutu Sese Seko, predsjednik Zaira od 1965. do zbacivanja s vlasti u maju 1997. Zbačen je u pobuni koju je predvodio Loran Kabila i potom je pobjegao u Maroko, gdje je umro. Vlast u Zairu /tada Kongo/ prigrabio je u novembru 1965. poslije petogodišnjeg građanskog rata u toj bivšoj belgijskoj koloniji, i vladao je autokratski, nagomilavši pri tome basnoslovno lično bogatstvo.
2001. - U nigerijskom gradu Džos izbili hrišćansko-muslimanski sukobi, zapaljene crkve i džamije. Prema podacima Crvenog krsta, za nepunu nedjelju dana nasilja ubijeno najmanje 500 ljudi, na stotine povrijeđeno.
2004. - Umro Bejer Naud, južnoafrički sveštenik, jedan od rijetkih bijelaca koji je bio simbol otpora tokom godina aparthejda.
2005. - Na izborima u Egiptu pobijedio je predsjednik Hosni Mubarak kome će to biti peti mandat na mjestu šefa države. Na tim izborima po prvi put učestvovalo je više kandidata
2011. - U avionskoj nesreći kod Jaroslavlja u Rusiji poginule su 43 osobe, među kojima i hokejaši "Lokomotive" koji su putovali na utakmicu u Minsk. U avionu je bilo 45 ljudi - osam članova posade i 37 članova hokejaškog tima, a nesreću su preživjeli igrač Alexander Galimov i jedan član posade.
