Cijene zlata i srebra danas su pale pod uticajem rasta prinosa na američke državne obveznice, jačanja dolara i viših cijena sirove nafte, što je smanjilo tražnju za plemenitim metalima koji ne donose kamatu.
Prema tržišnim podacima, fjučersi zlata na berzi pali su 1,57 odsto, na 4.253,40 dolara za uncu (3.644 evra), dok je srebro pojeftinilo 2,76 odsto, na 63,01 dolar za uncu (54 evra), prenio je Si-En-Bi-Si.
Pad cijena uslijedio je nakon što je vrijednost zlata i srebra već oslabila prošle sedmice.
Decembarski fjučersi zlata pali su tada 103,70 dolara, odnosno 2,34 odsto, na 4.321,20 dolara za uncu, dok je srebro pojeftinilo 2,35 dolara, ili 3,5 odsto, na 64,80 dolara za uncu.
Na tržišta plemenitih metala dodatno utiče rast prinosa na američke obveznice.
Prinos na tridesetogodišnje američke državne obveznice približio se nivoima posljednji put viđenim 2004. godine, dok je prinos na desetogodišnje obveznice takođe porastao.
Viši prinosi povećavaju trošak držanja imovine koja ne donosi kamatu, poput zlata i srebra, dok jači dolar dodatno otežava kupovinu metala denominovanih u američkoj valuti.
Na tržištima se sada očekuju novi američki ekonomski podaci, prije svega izvještaj o zaposlenosti, podaci o inflaciji i ličnoj potrošnji, kao i komentari zvaničnika američkih Federalnih rezervi.
Ovi podaci mogli bi da utiču na očekivanja u vezi sa daljim kretanjem kamatnih stopa.
Mogućnost novog povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi u oktobru dodatno negativno utiče na plemenite metale, dok geopolitička neizvjesnost, uključujući situaciju na Bliskom istoku i oko Ormuskog moreuza, istovremeno može da podstakne tražnju za zlatom kao sigurnim utočištem.
