Francuski birači su u velikom broju izašli na drugi krug parlamentarnih izbora koji se održavaju danas, što bi moglo omogućiti krajnje desnoj stranci Nacionalni Front (RN) da postane najjača politička stranka, ozbiljno ugrožavajući autoritet predsjednika Emmanuela Macrona.

Odaziv je do 17 sati iznosio 59.71%, što je porast u odnosu na 38.11% u drugom krugu izbora 2022., navodi Ministarstvo unutrašnjih poslova.  Prema anketama Harris Interactivea i Ipsosa, ovo je najviši nivo odaziva u poslijepodnevnim satima od 1981., što ukazuje na snažno javno interesovanje za izbore koji su polarizirali političke stavove. Predviđa se da će konačni odaziv biti oko 67%, što nije viđeno od 1997.

Najnovije ankete predviđaju da će RN osvojiti najviše mjesta u Nacionalnoj skupštini, ali moguće je da neće osvojiti apsolutnu većinu. Parlament bez većine mogao bi dovesti do dugotrajnog perioda nestabilnosti i političkih blokada u drugoj najvećoj ekonomiji eurozone.

Ako bi nacionalisti i euroskeptici is RN-a osigurali većinu, to bi dovelo do prve krajnje desne vlade u Francuskoj od Drugog svjetskog rata i izazvalo bi šokove u Europskoj uniji u trenutku kada populističke stranke jačaju podršku širom kontinenta.

Glasanje se završava u 18 sati u manjim gradovima i u 20 sati u većim gradovima, a prve projekcije bazirane na ranim rezultatima se očekuju u 20 sati, prenosi Reuters.

Macron je raspisao vanredne izbore nakon što je njegova stranka pretrpjela poraz od RN-a na izborima za Europski parlament prošlog mjeseca, što je imalo za cilj da iznenadi protivnike na parlamentarnim izborima. Izbori su suprotstavili centrističku vladu opozicionim pokretima s lijeve i krajnje desne strane.

- Ova zemlja se suočava s tri radikalno suprotstavljena pogleda na društvo - rekao je penzioner Olivier Grisal koji je sa suprugom išao prema biračkom mjestu u gradu Conflans Sainte-Honorine, zapadno od Pariza.

Ankete predviđaju da će RN pod vođstvom Marine Le Pen postati dominantna snaga dok birači kažnjavaju Macrona zbog krize uzrokovane troškovima života i nedostatka saosjećanja države prema teškoća s kojima se ljudi suočavaju. Ipak, RN se očekuje da neće doseći cilj od 289 mjesta u parlamentu.

Marginu pobjede krajnje desnice smanjile su Macronova centristička alijansa Zajedno i ljevičarski Novi narodni front (NPF), koji su povukli brojne kandidate iz utrka u drugom krugu u pokušaju da ujedine glasove protiv RN-a.

Političko nasilje je poraslo širom Francuske tokom trotječne kampanje. Ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin izjavio je da su vlasti zabilježile više od 50 fizičkih napada na kandidate i aktiviste.

Neke luksuzne prodavnice duž bulevara Champs Elysees, uključujući Louis Vuitton, zabarikadirale su izloge, a Darmanin je rekao da raspoređuje 30,000 policajaca zbog bojazni od nasilnih protesta u slučaju pobjede krajnje desnice.

Bez obzira na konačan rezultat, čini se da je Macronov politički program mrtav, tri godine prije kraja njegovog mandata.

Vlada koju bi vodila radikalna RN stranka dovela bi u pitanje ko zaista predstavlja Francusku u Evropi i na globalnoj sceni, te kuda ide EU s obzirom na moćnu ulogu Francuske u bloku. Evropski zakoni gotovo sigurno bi ograničili njihove planove za suzbijanje imigracije.

Francuska nije navikla na stvaranje širokih koalicija stranaka u slučaju nepostojanja većine u parlamentu. Premijer Gabriel Attal, koji vjerovatno gubi svoj posao, među brojnim je političarima koji su odbacili takav scenarij, prenosi N1.

Druga mogućnost je prelazna vlada koja upravlja svakodnevnim poslovima, ali bez mandata za reforme, zaključuje Reuters.