U Doboju će sutra biti obilježeno 106 godina od integracije Srba u zloglasni austrougarski logor, prvi koncentracioni logor u modernoj Evropi 20. vijeka, u kome je od 1915. do 1917. godine ubijeno 12.000 ljudi.

Prema programu obilježavanja, pomen ubijenih srpskih logorašima biće služen u 10.30 časova kod Spomen-kosturnice kod Hrama Svetih apostola Petra i Pavla, gdje će potom biti položeni vijenci i cvijeće.

Obraćanje zvaničnika predviđeno je u 11.10 kod Spomenika žrtvama Dobojskog logora 1915-1917. godina, gdje će biti položeni vijenci i cvijeće.

Obilježavanju će prisustvovati ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, predstavnici institucija Srpske, srpski predstavnici u institucijama BiH i rukovodstvo grada Doboja.

Biće prisutni i predstavnici nevladinih organizacija i udruženja od javnog interesa proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske i NOR-a, Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka i Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918. godine.

Austrougarske vlasti formirale su koncentracioni logor za Srbe u Doboju 27. decembra 1915. godine.

U ovom logoru bilo je zatočeno više od 45.000 Srba, od kojih 12.000 nije preživjelo. Logor je zatvoren 1917. godine.

Prema podacima iz knjige autora Dušana Paravca "Dobojski logor", pisane na osnovu crkvenih dokumenata i izjava preživjelih logoraša, austrougarski logor bio je na prostoru sadašnje Željezničke stanice u Doboju, a zarobljeni Srbi bili su smješteni u drvenim barakama u kojima su prethodno konji austrougarske vojske uginuli od sakagije.

U logor je interniran 45.791 Srbin, i to 16.673 muškarca, 16.996 žena i djece iz BiH, te 12.122 srpska vojnika i jedan broj starijih ljudi, žena i djece iz Srbije i Crne Gore, od kojih je oko 12.000 stradalo.

Prvi podaci o dobojskom logoru predočeni su tek u "Spomenici posvećenoj mučenicima i žrtvama dobojske internacije iz svjetskog rata 1915/16. godine", koja je urađena prilikom osveštanja spomenika, Spomen-kosturnice sa kostima stradalih i Spomen-crkve Svetih apostola Petra i Pavla 1938. godine.

U "Spomenici" su, osim dokumenata, predočeni i detaljni opisi transporta mučenika, te svjedočanstva, među kojima i starca koji je gurao kolica sa leševima djece, njihovom ukopu, kao i stradanju majke kojoj je u logoru umrlo osmoro djece i mnoga druga.

Obilježavanje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.