Na uvoz vode za 11 mjeseci ove godine potrošili smo čak 242 miliona maraka, čime smo srušili dosadašnje višegodišnje rekorde, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Za pomenuti period ove godine u Bosnu i Hercegovinu je došlo vode, uključujući prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane, bez dodatog šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aroma, kao i vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode sa dodatim šećerom, u iznosu od 242.380.334 KM.

Prema tim podacima u ovoj godini uvoz je veći za više od 32,5 miliona maraka nego godinu dana ranije u istom periodu.

- Što se tiče uvoza, Bosna i Hercegovina najviše vode već godinama uvozi iz Srbije, zatim Hrvatske, Slovenije, Italije i Njemačke - dodaju iz UIO BiH.

Kada se posmatra izvoz, BiH je za 11 mjeseci ove godine izvezla vode u vrijednosti od 51.441.410 KM, što je više za 8,1 miliona KM nego lani u istom periodu.

- Najviše vode izvezli smo u Hrvatsku, Makedoniju i Sloveniju - rekli su iz UIO BiH za "Nezavisne novine".

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da se svako povećanje vrijednosti uvoza vode može objasniti inflacijom, klimatskim prilikama ove godine, ali i uspješnom turističkom sezonom.

- Svejedno je ovaj odlazak tragičan i predstavlja nastavak ekonomskog samoubistva koje takav uvoz predstavlja. Najvećim dijelom odgovornost je na samim kupcima, jer je vrlo jednostavno pronaći domaću vodu bilo gdje. Nemamo u svakoj prodavnici ili ugostiteljskom objektu veliki izbor, ali iskreno rečeno, oni objekti u kojima dominiraju uvozni proizvodi ne zaslužuju domaće kupce - ističe Gavran za "Nezavisne novine".

Dodaje da je, po njegovom mišljenju, zaista više psihološko pitanje da neko može izabrati strani proizvod ako ima domaću alternativu, makar jednakog kvaliteta i cijene, a u slučaju vode to je najčešće domaća voda boljeg kvaliteta i povoljnije cijene.

- I stranim turistima treba primarno nuditi domaće proizvode, jer je logično da su zainteresirani da okuse nešto iz zemlje koju su posjetili, a ne isto što imaju kod kuće - rekao je Gavran,

Pojasnio je da vlasti BiH mogu i trebaju učiniti više da pomognu domaćim firmama da budu konkurentnije i osiguraju stroge kontrole kvaliteta uvoznih proizvoda, uključujući i vodu, ali, kako kaže, ipak je ključna uloga kupaca, odnosno domaćeg stanovništva i domaćih trgovaca i ugostitelja.

Dejan Rauš, portparol Privredne komore Republike Srpske, kaže da su podaci takvi upravo zato što kupci i dalje preferiraju strane proizvode.

- Sve do trenutka kada potrošači ne promijene svoj stav prema kupovini domaćih proizvoda, naročito kada je riječ o vodi, suočavaćemo se s ozbiljnim izazovima. Kupovinom domaćih proizvoda, u osnovi, doprinosimo jačanju domaće privrede i pružamo podršku samima sebi. Poražavajuće je što trošimo značajna sredstva na uvoz strane vode, iako imamo obilje izvora pitke vode kod nas - rekao je Rauš za "Nezavisne novine".

Ističe da je potpuno jasno da ne bi bilo toliko uvoza vode da nema potražnje za njom na domaćem tržištu.

- Strane vode i dalje dominiraju policama prodavnica u Srpskoj i FBiH u poređenju sa domaćim proizvodima, što je ključni faktor njihove bolje prodaje. Strani proizvođači vode uspjeli su da se nametnu marketinškom kampanjom usmjerenom ka ugostiteljima, marketima i malim potrošačima u Republici Srpskoj - rekao je Rauš.

Godina     Vrijednost

2021.      184.946.359 KM

2020.      145.096.882 KM

2019.      171.176.100 KM

2018.      154.382.889 KM

2017.      143.845.334 KM

Dajana Vujatović