Hrana iz uvoza i dalje dominira u Bosni i Hercegovini, a to potvrđuju podaci koji govore da su u samo šest mjeseci ove godine na bh. tržište stigli poljoprivredno-prehrambeni proizvodi vrijedni 2,4 milijarde maraka.

Ovi brojevi objedinjeni su u dokumentu "Poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH" Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, a ubrajaju uvoz životinja, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, povrća, voća, kafe, žitarica, sokova, alkohola i drugih proizvoda.

Sa liste smo isključili stavke "duvan i cigarete", "hrana za životinje", "biljni materijali za pletarstvo" i "sadnice povrća i voća, lukovice, rezano cvijeće".

Tako je najveći uvoz zabilježen iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Holandije, Njemačke i Mađarske.

Kada je riječ o izvozu, ako isključimo ranije pomenute stavke, on je iznosio 579.194.040 KM, a najviše se izvozilo u Hrvatsku, Srbiju, Tursku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Sloveniju i Italiju.

Zašto BiH i dalje toliko zavisi od uvozne hrane?

- Analizirajući uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu posljednjih nekoliko godina, vidimo da je on u najvećem dijelu orijentisan na uvozu: žitarica, mesa, alkoholnih i bezalkoholnih pića, hrane za životinje i južnog voća, mada ne možemo zanemariti ni ostale kategorije proizvoda, jer je tržište u BiH u velikoj mjeri zavisno od drugih tržišta - navodi se u analizi Spoljnotrgovinske komore BiH.

Kako veliki uvoz utiče na domaće proizvođače?

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u Republici Srpskoj, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da, što je veći uvoz, to se više uništava domaća proizvodnja.

Kako dodaje, kada se u Evropskoj uniji stvore viškovi, tada meso dolazi na naše tržište po niskim cijenama.

- Tada se domaći farmeri nađu u vrlo teškoj situaciji i onda je to lančana reakcija koja jednostavno usporava naš razvoj. Vlasti u BiH ne vode računa o tome. Domaći proizvođači ne mogu na ovakvim osnovama da budu konkurentni tom mesu - kaže on.

Sem vlastima, Maljčić ističe da takva situacija odgovara i građanima.

- Jednog dana će to doći na naplatu - rekao je on dodajući da je zbog svega toga upitna domaća proizvodnja u budućnosti.

Šta poljoprivrednici traže od vlasti?

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, u razgovoru za "Nezavisne novine", ističe da BiH trenutno ima potrebu za velikim uvozom, jer su vlasti svojim neradom ugušile domaću proizvodnju.

- Opštepoznato je da mi ne proizvodimo ni za 20 odsto potreba građana. Toliko se proizvede, sve ostalo je uvoz. Međutim, to se može popraviti. Prije rata smo proizvodili 80 odsto, a uvozili 20 odsto. Žalosno je ako znamo da imamo Semberiju, Posavinu, Glamoč, koji je poznat po krompiru, a mi uvozimo krompir. Imamo jug - kaže Bićo.

Kako dodaje, možemo proizvesti sve.

- Država treba da zauzme stav šta hoće, da budemo ovisnici o uvozu i da ovisimo o svjetskom smeću ili da se okrenemo vlastitoj proizvodnji i da budemo praktično neovisni - navodi on.