Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je federalni zakon, kojim se ratifikuje sporazum sa Srbijom, prema kojem će Rusija dobiti nekoliko slika umjetnika Nikolaja Reriha, a Beograd - 166. stranicu Miroslavljevog jevanđelja.

Dokument je objavljen na zvaničnoj internet stranici pravnih informacija Kremlja.

Prema uslovima sporazuma, Rusija će predati Srbiji 166. stranicu Miroslavljevog jevanđelja koju je Ruska nacionalna biblioteka u Sankt Peterburgu dobila 1883. godine kao dio zbirke episkopa Porfirija Uspenskog, prenosi "Sputnjik".

Srbija će predati Rusiji sedam slika Nikolaja Reriha, ruskog umjetnika sa kraja 19. i početka 20. vijeka. Ove slike čuvaju se u Narodnom muzeju u Beogradu.

Autentičnost slika, kao i njihova istorijsko-kulturna vrijednost utvrđena je prilikom ekspertize koju su utvrdili stručnjaci Državnog muzeja Istoka.

Narodna skupština Srbije u januaru je usvojila Zakon o potvrđivanju Sporazuma vlada dvije zemlje o primopredaji 166. lista Miroslavljevog jevanđelja Srbiji i slika Nikolaja Reriha Rusiji.

Duma je, takođe, odobrila da se Srbiji vrati list Miroslavljevog jevanđelja.

Sporazum o tome postignut je tokom posjete Vladimira Putina Srbiji u januaru prošle godine.

Miroslavljevo jevanđelje je najstariji sačuvani srpski rukopis na ćirilici, a 166. stranica je jedina koja nedostaje.

Riječ je o neprocjenjivoj dragocjenosti, najstarijem i najvrednijem sačuvanom srpskom ćiriličnom spomeniku.

Porfirije Uspenski tokom boravka na Hilandaru isjekao je 166. stranicu i odnio je u Rusiju jer je bio fasciniran izgledom tog rukopisa.

Na toj stranici se nalaze čtenija za 20. januar, praznik Jovana Krstitelja. Ukrašena su inicijalom sa likom vavilonske bludnice, što je metafora za zlu Irodijadu, ženu cara Iroda, koja je od muža zahtijevala glavu Svetog Jovana.

List se od 1846. do 1883. nalazio u Kijevu, a zatim je prenesen u Imperatorsku javnu biblioteku, današnju Nacionalnu biblioteku Rusije u Sankt Peterburgu.

Miroslavljevo jevanđelje je pisano na staroslovenskom jeziku. Ono je zapravo jevanđelistar, bogoslužbena knjiga koja ima dijelove četiri jevanđelja raspoređena prema redosljedu čitanja u toku crkvene godine. Knjigu krasi čak 296 minijatura crtanih perom, a zatim bojenih četkicom i ukrašenih zlatom. Ono je 2005. godine upisano u Uneskovu listu "Pamćenje svijeta".

Miroslavljevo jevanđelje koje se i danas čuva u Narodnom muzeju zbog izuzetne vrijednosti i posebnog načina zaštite i čuvanja javnosti, pokazuje se samo u posebnim prilikama.