Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije boraviće u Mostaru 23. i 24. septembra povodom 150 godina od osveštanja Saborne crkve Svete Trojice, koja još nije obnovljena nakon potpunog rušenja u junu 1992. godine.
Patrijarh će u Sabornoj crkvi Svete Trojice služiti Svetu arhijerejsku liturgiju, što će biti prva patrijarška liturgija u ovom hramu nakon 90 godina.
Organizatori ovog događaja su Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska i grad Mostar, a prilikom dvodnevne posjete patrijarh Porfirije će, osim Saborne crkve i grada Mostara, posjetiti manastir Žitomislić i Prebilovce.
Starješina Saborne crkve u Mostaru Duško Kojić rekao je Srni da patrijarh Porfirije stiže u subotu, 23. septembra u 16.30 časova u Vladičanski dvor u Mostaru, a nakon toga obići će Stari grad i imati prijem u Gradskoj vijećnici.
Kojić je naveo da će u 19.00 časova biti upriličen svečani doček Njegove svetosti ispred Sabornog hrama, gdje će biti služena doksologija.
On je istakao da je centralni događaj u nedjelju, 24. septembra, kada će biti služena Sveta arhijerejska liturgija sa početkom u 9.00 časova u Sabornom hramu Svete Trojice.
- Veliki blagoslov za narod u dolini Neretve je dolazak Njegove svetosti, podrška i ohrabrenje za sve nas koji ovdje živimo i poziv narodu da ispunimo Hram. Ovaj dolazak je poruka da nismo sami, da je mnogima stalo da se obnovi život pravoslavnih u Mostaru, da obnovimo Hram i da obnovimo Mostar - rekao je Kojić.
On je naveo da je prije desetak godina postojala nada da će Saborna crkva do ovog velikog jubileja biti završena, ali nažalost nije, te će zato i ova prilika biti iskorištena da se učine napori za završetak obnove.
Kojić je dodao da će nakon liturgije biti upriličen svečani donatorski ručak na kojem će biti prikupljana sredstava za završetak obnove Sabornog hrama.
On je istakao da su na donatorski ručak pozvani najviši predstavnici institucija BiH, Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije, Mađarske, Turske Crne Gore, kao i gradonačelnici i načelnici opština u BiH, kao i neki iz regiona, te brojni privrednici.
- Očekujem da se većina pozvanih odazovu, da taj dan iz Mostara ode najljepša slika, da je Hram i vjerske bogomolje nešto što nas ujedinjuje i zbližava. Grad Mostar je uzeo učešće i zajedno sa nama organizuje obilježavanje 150 godina od osvećenja Sabornog hrama i na taj način pokazujemo koliko je nama u Mostaru stalo da obnovimo Hram i da ovaj divni grad zasija punim sjajem - poručuje Kojić.
On je napomenuo da su na Sabornoj crkvi Svete Trojice u Mostaru završeni samo grubi građevinski radovi.
- Predstoji nam još dosta posla na uređenju enterijera i uređenju partera hrama. Nedostaju velika sredstva za koja ćemo preciznije znati kada bude urađen glavni projekat uređenja partera. Sada jedino znamo da je u pitanju više miliona KM - rekao je Kojić.
On je dodao da proslava ovog velikog jubileja Saborne crkve počinje u četvrtak, 21. septembra, na praznik Rođenja Presvete Bogorodice kada je slava Stare crkve, a i jubilej 190 godina od obnove Stare crkve.
Liturgija će biti u 9.00 časova, a poslije večernje službe koja počinje u 19.00 časova u dvorištu Stare crkve predavanje će održati sveštenik Gojko Perović.
U petak, 22. septembra, u prostorijama Vladičanskog dvora biće otvorena izložba "150 godina Sabornog hrama" autora jeromonaha Teofila, nastojatelja manastira Duži i sveštenika Marka Gojačića.
Kojić je pozvao sve Mostarce i sve pravoslavne vjernike u Hercegovini da se pridruže obilježavanju ovog značajnog jubileja i uveličaju svečanosti.
- Ove svečane dane da provedemo u zajedništvu i jedinstveno u molitvi kako bismo obnovili sami sebe i jedni druge - poručio je Kojić.
Saborna crkva Svete Trojice otkako je izgrađena 1873. godine bila je ukras i jedan od simbola Mostara. U vrijeme kada je izgrađena bila je najveća pravoslavna crkva na Balkanu.
Zapaljena je 15. juna 1992, a nakon toga je mjesec dana minirana i rušena, dok nije pao i posljednji kamen.
Obnova crkve počela je 2010. godine i ona se opet gordo izdigla nad Mostarom, ali za kompletnu obnovu potrebno je još mnogo sredstava.
Najviše sredstava za obnovu Hrama izdvojile su Republike Srpska i Srbija, a priloge je dalo i više od hiljadu pojedinačnih priložnika među kojima mostarski Bošnjaci i Hrvati.
