Političari u BiH se međusobno napadaju, optužuju i vrijeđaju, ali su, kad se ugrozi njihova vlast, složni i međusobno se štite, te preko noći, oni koji napadaju i oni koji su napadnuti, postaju kao nokat i prst.

Upravo ovako se može tumačiti najnoviji preokret na političkoj sceni BiH, gdje su do juče najveći politički rivali – Milorad Dodik i Bakir Izetbegović, koji nisu propuštali priliku da jedan drugog napadaju za rušenje Republike Srpske, odnosno BiH, preko noći stali jedan drugom u odbranu.

Tako je Izetbegović prije dva dana stao u odbranu Dodika, poručivši javnosti u Srpskoj da je besmisleno da ga nazivaju izdajnikom. Samo pet dana ranije, Izetbegović je javno optužio Dodika da su njih dvojica zajedno radili na prenosu nadležnosti sa Srpske na BiH, čime ga je indirektno označio kao osobu koja je radila na slabljenju Republike Srpske.

– Opozicija mora nešto da govori, pa oni su izradili taj plan (Prvi godišnji nacionalni program – ANP, op. aut). Dodik ga može samo prihvatiti redukovanog, besmisleno je da ga optužuju da je izdajnik – naglasio je Izetbegović, komentarišući nedavni dogovor s Dodikom i liderom HDZ BiH, Draganom Čovićem, oko formiranja Savjeta ministara, a u kojem su se dotakli i NATO put BiH.

Kanton na meti

Upravo je ova tačka izazvala najviše polemike u javnosti, kojoj ni pet dana nakon njihovog zajedničkog sporazuma nije jasno šta su oni tačno dogovorili kada je u pitanju NATO.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i politički analitičar, Enver Kazaz, ističe da sporazum koji su potpisala trojica lidera, zasigurno ide na ruku Dodiku, koji je ujedno pobjednik političke krize u BiH. Tu krizu je, kako smatra Kazaz, izazvao član Predsjedništva BiH Željko Komšić, tražeći da se aktivira MAP.

– Izetbegović dok brani Dodika nije ništa drugo nego servilni političar koji pokušava iskoristiti lidera SNSD da sruši Vladu Kantona Sarajevo. To je cijela priča oko potpisivanja sporazuma između trojice lidera. To znači da Izetbegoviću nije važna država u koju se retoričko-patriotski kune, nego budžet od preko milijardu maraka u Sarajevu – ističe Kazaz.

Dodaje da Izetbegović u ime tog budžeta može pred javnošću BiH zakivati Dodika u zvijezde, iako ga smatra “krvnim neprijateljem ove zemlje”.

Tumačenja

Politički analitičar Cvijetin Milivojević ističe da preokret koji se desio nije ništa posebno čudan, jer je sve to dio politike, koja je vrlo slobodna za tumačenje.

– Izetbegovićeva podrška se može čitati dvojako. Prvo, kao jedna vrsta fer odnosa i razumijevanja prema potencijalnom budućem partneru u Savjetu ministara BiH. Druga može biti sasvim obrnuta, tačnije, da Izetbegović svojom podrškom zapravo šalje negativnu poruku Dodikovim  biračima u Srpskoj. Čim ga ja hvalim, njegovi birači će smatrati da to što Dodik radi nije dobro. Može se i tako tumačiti – ističe Milivojević.

Komentarišući sporazum trojice lidera, posebno onaj dio koji se odnosi na NATO, Milivojević kaže da se i to može tumačiti na razne načine – i onako kako to tumači Dodik, ali i onako kako tumači opozicija u Srpskoj.

– Može se istovremeno tumačiti i na druge načine. Recimo, imate raniju izjavu Izetbegovića koji kaže da će u naredne tri godine biti zastoja u evroatlantskim integracijama. Sve to je dovoljno široko za tumačenje na razne načine – pojašnjava Milivojević.

Predug rok za formiranje SM

Rok od mjesec dana za formiranje Savjeta ministara BiH, koji su dogovorila trojica lidera, za Milivojevića je predugačak i upitan.

– Dovoljno dug da svako od njih može, kao jegulja da ispliva i izvuče se iz tog dogovora, ukoliko u nekom trenutku smatra da nešto od toga nije u njegovom interesu – kaže Milivojević.

Dodaje da s druge strane ima i utisak da nekom iz EU uopšte ne odgovara da se formira vlast u BiH.

– Formiranje vlasti je jedan od prvih uslova u abecedi potencijalnog demokratskog puta ka EU, dok NATO nije obavezan. Pa zašto se onda na tome insistira – upitao je Milivojević.