Iako je bilo određenih pokušaja da Centar za uklanjanje mina BiH (BHMAK) preraste u svojevrsnu agenciju te da tako i dio nadležnosti sa Republike Srpske bude prenesen na nivo BiH, do toga neće doći, a najnovije procjene pokazuju da će biti potrebno još dosta godina i miliona maraka da bi cijela teritorija bila očišćena od mina.
Pod krovom Ministarstva za civilne poslove BiH je krajem 2023. otvorena priča o izradi novog zakona o deminiranju, a s tim ciljem je konstituisana i radna grupa koja je, prvobitnim aktom, imala rok od 180 dana da usaglasi nacrt novog rješenja. Međutim, nakon usaglašavanja stvari potrebnih za njihov sistem rada došlo je do zastoja, ali je, ipak, naknadno nastavila da radi na ovom polju.
To je rezultiralo i prvom verzijom zakona o protivminskom djelovanju koji je stigao u fazu konsultacija na nivou BiH, kao međustepenici prije slanja u proceduru usvajanja institucijama koje su za to i nadležne.
Stanovnici BiH su od kraja rata, kako piše u obrazloženju novog zakona, izloženi teškim posljedicama minsko-eksplozivne kontaminacije. Prema prvoj izvršenoj procjeni, znakovima za minirana područja bilo je ograđeno 4.200 kvadratnih kilometara ili 8,2 odsto ukupne površine BiH.
Prva Strategija protivminskog djelovanja u BiH iz 2002. predviđala je da će BiH biti očišćena od mina do 2009, što nije realizovano. Prema idućoj viziji to je trebalo da bude završeno do ove godine, ali čak i revidirana Strategija protivminskog djelovanja do 2027, s obzirom na preostalu minsko sumnjivu površinu, neće biti realizovana, tako da će i rok za deminiranje BiH biti prolongiran, vjerovatno za narednih deset godina.
- Težište deminiranja bilo je na urbanim i gusto naseljenim područjima, tako da su mnoga obradiva zemljišta, planinski putevi i šumska područja i dalje nedostupni zbog opasnosti od mina - piše u obrazloženju.
Analiza je pokazala da su za konačno rješavanje problema minske opasnosti potrebna sistemska rješenja i finansijska sredstva te je i formirana radna grupa od predstavnika ključnih institucija sa svih nivoa vlasti u BiH.
Iako je u startu bilo neslaganja, na kraju je prihvaćen pojam protivminskog djelovanja jer je značajno širi od pojma deminiranja i pored istog uključuje i druge pretpostavke smanjenja uticaja i rješavanja minske opasnosti, kao što su upozoravanje i edukacija stanovništva o opasnosti od mina, pomoć žrtvama mina, rješavanje zaliha mina i zagovaranje neširenja upotrebe mina.
- Nacrtom zakona o protivminskom djelovanju definisane su nadležnosti svih aktera protivminskog djelovanja, utvrđene obaveze planiranja, realizacije i nadzora protivminskih aktivnosti, te utvrđeni mehanizmi finansiranja i izvještavanja kako bi se stvorila pouzdana pravna osnova za planiranje i implementaciju programa za rješavanje minske opasnosti - piše u predloženoj verziji iza koje stoji resor civilnih poslova BiH.
BHMAK, koji bi shodno predloženim rješenjima trebalo da bude preimenovan u Centar za protivminsko djelovanje, uz zadržavanje sadašnje skraćenice naziva, ostaje pozicioniran kao stručno tijelo nadležne komisije.
Dragan Kos, koji je pomoćnik direktora Republičke uprave civilne zaštite Srpske u sektoru za deminiranje, za "Glas" je istakao da je za Srpsku važno to što BHMAK ostaje u svom sadašnjem statusu. Naglasio je da i dalje ima pojedinih stavki koje nisu usaglašene do kraja.
- Svoj stav o ovom aktu treba da da Vlada Republike Srpske i jasno sam to i naznačio. Mogu reći da sada nema ni naznaka da će biti promjena u statusu Centra. Republika Srpska je bila protiv toga jer, kada prestane potreba za deminiranjem, prestaće potreba i za Centrom kao takvim, dok bi agencija bila trajna kategorija - izjavio je Kos.
Jedan od razloga za donošenje zakona o protivminskom djelovanju u BiH je sadržan i u činjenici da je važeći Zakon o deminiranju donesen prije 23 godine.
Za potpunu eliminaciju preostalih mina i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata počev od 2026. biće ukupno potrebno oko 540 miliona KM prema procjenama nadležnih, među kojima je i BHMAK.
Izgubljeni životi
Od mina i drugih eksplozivnih sredstava u poslijeratnom periodu u BiH je stradala 1.781 osoba, od čega 624 smrtno.
Tokom procesa deminiranja stradala su 134 deminera, od čega 53 smrtno.
