Pomoć u zaštiti imovinskih prava u FBiH zatražilo je 3.800 Srba kojima je u procesu harmonizacije zemljišnoknjižnih listova u FBiH nestala nepokretna imovina, rekao je danas zamjenik koordinatora za rad kancelarija za stručnu pravnu pomoć izbjeglim i raseljenim licima iz FBiH Đorđe Radanović.

- Negdje između katastra do gruntovnice nestaju parcele. Geodetska uprava ima šest kancelarija koje primaju zahtjeve stranaka i postupaju tako što zovu sudove i katastre u FBiH. Na taj način želimo da zaštitimo svaku parcelu u FBiH - rekao je Radanović novinarima.

On je nakon sastanka na kom su razmatrani rezultati rada kancelarija za stručnu pravnu pomoć izbjeglim i raseljenim licima iz FBiH, koji je organizovala Republička uprava za geodetske i imovinskopravne poslove /RUGIPP/, istakao da žele da Srbima, koji su vlasnici parcela u FBiH, ukažu da imaju problem.

- Želimo da dođemo do svih 400.000 Srba i ukažemo da imaju problem ako misle da je njihova parcela upisana u neku evidenciju, katastar i da je njihovo ime tamo. To ime začas može da nestane. Imamo situaciju da su ljudi nestajali sa evidencija kada se izloži katastarska opština i da se traži u istorijatu i na sudu kako bi se taj čovjek ponovo upisao kao vlasnik - pojasnio je Radanović.

On je istakao da je to neprihvatljiva praksa i da RUGIPP potroši dva miliona KM šaljući pozive ljudima, između ostalog, Bošnjacima u Norvešku i drugim dijelovima svijeta da niko ne bude oštećen.

- Nemate niti jedan zahtjev Bošnjaka da kaže da mu je RUGIPP oduzeo njivu, šumu ili neku nepokretnost, a imate 3.800 Srba u FBiH koji su imali problem jer im je imovina nestala odjednom u postupku harmonizacije koji je krajnje spekulativan - ocijenio je Radanović.

On je pojasnio da je to postupak u kojem privatne firme vrše harmonizaciju i naprave novu zemljišnu knjigu, koju dostave sudu koji objavi javni poziv u službenom glasniku s rokom od 60 dana.

- Nakon tih 60 dana morate da tužite taj isti sud koji je uspostavio novi zemljišnoknjižni uložak da bi vratio vaš upis. Prema podacima popisa iz 1991. godine, 32 odsto sadašnje FBiH je bila većinski srpska teritorija jer su Srbi živjeli u ruralnim područjima - naveo je Radanović.

Direktor RUGIPP-a Bosiljka Predragović podsjetila da je problem nastao sa harmonizacijom zemljišnoknjižnih listova u FBiH, dok se u Srpskoj odvija proces uspostavljanja nove javne evidencije o nepokretnosti i pravima na njima.

- Za razliku od nas, koji šaljemo lične pozive svakom upisanom vlasniku i posjedniku kako bi mogao da zaštiti svoja prava i bude upisan tamo gdje postoji pravni osnov u novoj evidenciji, a već do sada je izloženo oko 550.000 parcela i nije bila niti jedna jedina žalba za sedam godina da smo nezakonito oduzeli nekom upisanom vlasniku njegovu imovinu i prepisali nekom drugom, u FBiH se ne pozivaju ličnim putem - ukazala je Predragovićeva.

Ona je podsjetila da je upućena apelacija Ustavnom sudu BiH, koji je ostavio na snazi Zakon o zemljišnim knjigama, prema kojem se vrši harmonizacija.

- Svjedoci smo da se ne upućuju lični pozivi građanima koji su upisani kao vlasnici, već nekom objavom po broju parcele u službenim glasilima. Mislim da niko od građana ne zna svoj broj parcele i na taj način raspolažu sa nečijom imovinom i uspostavljaju nove liste sa nekim drugim vlasnicima - rekla je Predragovićeva.

Ona je ocijenila da je cilj medijskih pritisaka iz FBiH da se raspravlja o Zakonu o premjeru i katastru Republike Srpske, te da se u drugi plan stave aktivnosti u FBiH.

- Vrlo je bitno da nastavimo sprovođenje aktivnosti shodno Akcionom planu od početka godine, spuštanjem tih aktivnosti na sve i jednu jedinicu lokalne samouprave jer šest kancelarija za pravnu pomoć nije dovoljno zato što nisu svi građani u mogućnosti da dođu u ta mjesta kako bi zaštitili svoju imovinu u FBiH - rekla je Predragovićeva.

Predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić izrazio je zadovoljstvo da je bio domaćin sastanka o zaštiti imovinskih prava izbjeglih i raseljenik lica iz FBiH i rezultatima rada kancelarija za stručnu pravnu pomoć izbjeglim i raseljenim licima iz FBiH, kojem su prisustvovli Marko Rakić iz Ambasade Srbije u Sarajevu, te i član Odbora za zaštitu prava izbjeglica, raseljenih lica i povratnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nataša Trifković.

- Prema podacima iz popisa stanovništva bilo je 541.000 Srba, a trenutno imamo podatke da se njih oko 400.000 u ovom momentu bavi različitim pitanjima koja se odnose na zaštitu njihovih prava u FBiH, između ostalog, i pitanjima imovine - rekao je Ćosić.

On je napomenuo da je tokom današnjeg sastanka dogovoreno da se u naredna dva mjeseca pojačaju aktivnosti na nivou lokalnih jedinica samouprave koje predstavljaju vezu između Odbora za zaštitu prava Srba i kancelarija za stručnu pravnu pomoć izbjeglim i raseljenim licima iz FBiH koje imaju sjedište u šest lokalnih zajednica.

- Cilj nam je da u sve i jednoj lokalnoj zajednici napravimo povezivanje između RUGIPP-a, lokalne samouprave, kancelarija za pružanje pravne pomoći i ovog Odbora kako bismo pomogli ljudima. Nakon toga, u toku ljeta, u zavisnosti od epidemioloških uslova, pokušaćemo da organizujemo konferenciju o ovoj temi kako bismo animirali različite učesnike - rekao je Ćosić.

On je istakao da mu se čini da vlasti FBiH putem različitih mehanizama, djelovanjem različitih institucija vlasti, prvenstveno sudova kroz različite postupke i pozive na različitu sudsku praksu doprinose da veliki dio imovine Srba sumnjivim radnjama dođe u poziciju da pripadne drugim licima, a ne onim ljudima kojima je pripadao prije 1992. godine, prije ratnih dešavanja.