Ja sam ostao na mjestu, otac je pošao da se vrati kući, ali su ga muslimani ubili u blizini naše kuće na udaljenosti od 100 metara.

Kada su ga ubili iz vatrenog oružja stavili su ga na traktorsku prikolicu i pokušali da zapale tijelo. U trenutku kada je otac ubijen, majka, sestra i brat su pošli iz kuće s namjerom da bježe prema Drini  da se spasavaju i kada su prolazili kroz garažu, koja je u sklopu kuće, muslimani su ubili majku i sestru iz vatrenog oružja, a brata odveli u nepoznatom pravcu.

U ovim riječima sažeta je tragična sudbina Cvetka Ristića, tog 16. januara 1993. godine, petnaestogodišnjaka koji je u tren oka ostao bez najmilijih, a čija je ispovijest trajno sačuvana u publikaciji "Atlas zločina nad Srbima tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata" Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica. 

Cvetko je, tog kobnog jutra sa ocem Novakom, otišao do artiljerijskih položaja srpskih teritorijalaca nedaleko od njihove kuće. U porodičnoj kući ostali su Cvetkova majka Ivanka, sestra Mitra (19) i brat Mićo (16). 
Otac je odlučio da se vrati kući kako bi ih izvukao na sigurno, ali su svi stradali. 

- Tijelo Miće Ristića do danas (2023. godina) nije pronađeno – piše u "Atlasu zločina". 

Poslije zauzimanja šireg rejona sela Kravica 7. januara 1993. pripadnici tzv. Armije BiH su kontrolisali veliko područje sve do Skelana na jugu. Faktički, jedina dva mjesta pod srpskom kontrolom u tom kraju još su bili Bratunac i Skelani. Međutim, našli su se u nezavidnoj poziciji. 
Njih je, zapisano je u "Atlasu", povezivao put, neposredno uz Drinu, ali je bio u lošem stanju, a nakon što su neprijateljske snage krajem 1992. zauzele bratunačka sela Bjelovac, Fakoviće i Boljeviće, bio je u domenu vatre te se i nije koristio tako da su obja mjesta dovedena u poluokruženje. 

- Jedini spas Srbima iz Skelana bio je da se domognu mosta, pređu Drinu u Bajinu Baštu. To su znali i pripadnici tzv. Armije BiH, naročito, jer su akciju predvodili, kako je svjedočio i Naser Orić, dojučerašnji mještani Skelana na čelu sa Ahmom Tihićem – navedeno je u publikaciji. 

Orić je, kako piše, istražiocima MKSJ pokušao objasniti da je taj most ostavljen civilima za izvlačenje. 

- Međutim, činjenica da su odmah na brdu iznad mosta snage tzv. Armije BiH zauzele položaj odakle su djelovale po mostu i svim prilazima istom jasno govori da je namjera bila da se onemogući bijeg srpskim civilima u SR Jugoslaviju i da se što više Srba ubije. Tako su, uprkos Orićevim navodima, 16. januara 1993, tokom napada na Skelane bile tri zasjede. Jedna u Kalimanićima, druga u Daljegošti i jedna odmah iznad mosta u Skelanima - stoji u publikaciji centra. 

Napad na Skelane počeo je u četiri časa i 30 minuta, 16. januara. Napadom iz pravca Kušići - Žabokvica komandovao je Orić, iz pravca Kostolomci – Ćosići Zulfo Tursunović, dok je, prema navodima centra, onaj iz pravca Kalimanića predvodio Edin Alić. 

Prilikom bijega ka Bajinoj Bašti hicem u glavu je pogođen Aleksandar Dimitrijević. Petogodišnjak je preminuo na licu mjesta, a od posljedica ranjavanja tog istog dana je nakon nekoliko mjeseci na VMA u Beogradu preminuo njegov rođeni brat Radislav, dječak od svega 11 godina. 

Kod centralnog spomenika u Skelanima u petak je služen parastos za 305 srpskih civila i vojnika iz tog i susjednih sela, od kojih su 69 muslimanski ratnici ubili 16. januara 1993. 

Svjedoci navode da je, nastavljajući etničko čišćenje srednjeg Podrinja i uništavanje svega srpskog, započeto u aprilu 1992. kada su jake muslimanske snage iz Srebrenice pod komandom Nasera Orića napale srpska sela oko Skelana.

Dvije trećine stradalih bili su civili, među kojima i nekoliko djece, a most na Drini, jedini spas, postao je srpsko stratište.

Za brojne masovne zločine nad Srbima u Podrinju, pa i za ove u Skelanima, niko nije odgovarao, a nisu bili obuhvaćeni ni optužnicom protiv Orića u procesu pred Sudom BiH koji je okončan njegovim oslobađanjem. 

- Muslimani su u tri sela u okolini Srebrenice ubili 600 srpskih civila. Sramota je Suda i Tužilaštva BiH što za takav zločin do danas niko nije odgovarao. Znamo da su muslimanski zlikovci počinili genocid. Genocid je kada ubijete djecu od pet i 11 godina, kada Rankića nabijete na ražanj i pečete let-lampom, kada sudiji Slobodanu Iliću vadite oči, to je genocid – izjavio je u petak potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Petko Rankić.

Podsjetio je da su Srbi osuđeni na ukupno 1.400 godina zatvora, a Bošnjaci na samo 60.

- Neka svi odgovaraju za ratne zločine, ali neka odgovaraju i oni. Znamo da je u Kravici ubijeno u jednom danu 49 ljudi, ovdje na ovaj dan ubijeno 69, a više od 365 ranjeno - rekao je Rankić.

Slijepo pravosuđe

U Skelanima je u petak bio i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Podvukao je da je u jednom danu ubijeno 30 odsto stanovništa tog mjesta što ne smije biti zaboravljeno. Ubiti 30 odsto stanovništva jednog mjesta mogu, kako je naveo, samo zločinci, navodeći da je takve predvodio i komandovao im Naser Orić.

- Kao ljudi ne smijemo da zaboravimo stradanje u kojem su ubijana i djeca samo zato što su Srbi i što su pravoslavne vjere. Moramo da se podsjetimo da su birali da ubijaju Srbe kada su naši praznici - rekao je Dodik i naglasio da slijepi stranci i politički motivisano pravosuđe u Sarajevu ne primjećuju zločin nad Srbima u Skelanima.