Nisu pronađena rješenja za mnoge probleme u 2023, a jedino u čemu se uspjelo je to da je suzbijena inflacija. Nadamo se da će i ova godina nastaviti taj trend, a očekivani pad referentne kamatne stope trebalo bi da bude generator razvoja privrede i prekidanja recesionog ciklusa zapadnih ekonomija.

Poručuju to ekonomisti koji su ocijenili 2023. godinu, ali i iznijeli očekivanja za godinu pred nama.

- Prošla, 2023. bila je godina traženja rješenja, počev od inflacije do nekih fiskalnih mjera, povećanja referentne kamatne stope, cijene kredita, do pada kriptovaluta i bježanja novca u zlato... To je bila konfuzna godina. Nisu pronađena rješenja za mnoga pitanja - kazao je “Glasu” ekonomista Aleksandar Ljuboja. 

Ono što je sigurno, u čemu se uspjelo, naglašava on, jeste da je suzbijena inflacija, dok povećanje referentne kamatne stope i mjere centralnih banaka nisu stvorili mogućnost da dođe do privrednog rasta.

- Desio se kontraefekat, u recesiju su ušle zapadne ekonomije zbog visokih cijena energenata, manipulacija sa repromaterijalima, porasta cijena radne snage i manje zaposlenosti koja je rezultat te neaktivnosti - kazao je Ljuboja.

Ono što je svakako karakteristično za 2023. godinu, naglašava, jesu i dvije velike afere, kada su u pitanju kriptovalute, koje su dovele do pada vrijednosti i smanjenja povjerenja u tu vrstu monete.

- Takođe, ako uzmemo u obzir turbulentno vrijeme, da je 2023. bila godina ratova i sukoba, a da su neuralgične tačke povezane sa ekonomijom, počev od slučajeva koji su se desili u pojasu Gaze i blokada Crvenog mora, gdje postoji mogućnost prekida snabdijevanja energentima, do same činjenice da ne znamo u kojem pravcu će ići i sukob u Ukrajini, te onaj u Južnom kineskom moru, bojim se da i 2024. godina ne bude obilježena ekonomijom, već geostrateškim i geopolitičkim previranjima koja će svakako imati negativan uticaj na samu ekonomiju - poručio je Ljuboja.

Naglašava da bi trebalo da dođe do smanjenja referentnih kamatnih stopa i to bi mogao, kako navodi, biti generator razvoja privrede i prekidanja recesionog ciklusa u zapadnim ekonomijama.

- Nadamo se da će 2024. godina donijeti razrješenje nekih pitanja ukoliko ne dođe do velikih geostrateških lomova, a tada možemo očekivati niz nepredviđenih dešavanja. Treba da se nadamo tome da će se geostrateški sukobi stabilizovati, a da će nakon toga i ekonomija uzeti zamaha - zaključio je Ljuboja.

S druge strane, ekonomista Marko Đogo navodi da je 2023. godina prošla i bolje nego što se očekivalo.

- Došlo je do značajnog smanjenja inflacije, dok tražnja za domaćim proizvodima i uslugama nije pretjerano pala, odnosno imali smo i neki privredni rast. Plate su rasle više od inflacije - kazao je “Glasu” Đogo, koji je i dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

S druge strane, navodi da je teško predvidjeti dešavanja u 2024. godini.

- Nadam se da će se nastaviti dalja stabilizacija cijena i da će za rat u Ukrajini biti pronađeno neko rješenje, odnosno da neće dalje značajnije uticati na svjetsku ekonomiju pa samim tim i na nas - naveo je Đogo te dodao da Republiku Srpsku riziku trenutno izlažu recesiona kretanja u Njemačkoj, koja je i jedan od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera.

Rusija i Kina

Aleksandar Ljuboja navodi i da Kina kao privredni gigant nije imala očekivani privredni rast.

- Ono što je iznenađenje jeste da je Rusija imala privredni rast od tri do 3,5 odsto, što je pod uslovima sankcija svojevrstan uspjeh. Njima je odgovarala velika prodaja energenata, odnosno veća potrošnja u Kini, ali i žitarica - poručio je Ljuboja.

Marijana Miljić Bjelovuk