Utvrđivanje identiteta ilegalnih migranata predstavlja veliki izazov i problem za domaće službe jer veliki broj njih nema kod sebe nijedan lični dokument, što otežava i provjere u zemljama porijekla, u kojima i nema velike zainteresovanosti za saradnju, te umanjuje šanse za ugovaranje eventualnog povratka.

Služba za poslove sa strancima BiH u prvom polugodištu 2020. godine evidentirala je 6.641 nezakonitog migranta, a sudeći prema izjavama koje su uzete od njih, najviše ih je iz Pakistana.

Prema Zakonu o strancima, Služba je nadležna da pokreće i vodi postupak utvrđivanja identiteta stranaca. Migrante bez utvrđenog identiteta je, kako je navedeno u odgovoru Ministarstva bezbjednosti BiH na poslaničko pitanje, veoma teško vratiti u zemlju porijekla ili zemlje u okruženju, jer postoji nezainteresovanost tih zemalja za bilo kakvu saradnju sa BiH o pitanju potvrđivanja identiteta migranata i njihovog prihvatanja.

Služba je prilikom postupaka za udaljavanje lica iz BiH od diplomatsko-konzularnih predstavništava nekih zemalja informisana da institucije nisu u mogućnosti da na osnovu lične izjave i foto-daktiloskopske dokumentacije potvrde državljanstvo lica, već traže i dodatne dokaze kao što su pasoš, lična karta, diploma, vozačka dozvola.

- To lica ne posjeduju, te je gotovo nemoguće riješiti ovakve slučajeve. Ovaj problem dodatno usložnjava činjenica da mnoge od zemalja porijekla nemaju svoja diplomatska predstavništva u BiH - stoji u informaciji.

Dalje je istaknuto da su tako organi u Avganistanu obavijestili Službu da nemaju kompjuterizovanu bazu podataka svojih državljana kako bi mogli utvrditi identitet, a da na osnovu otisaka prstiju mogu provjeriti samo lica koja se vode u evidenciji počinjenih krivičnih djela.

- Prema informacijama predstavnika Ambasade Avganistana u Sofiji, uslov za prihvat i izdavanje putnog lista je dobrovoljnost za povratak. S obzirom na to da BiH nije članica EU, prisilni put nije moguć - istaknuto je u informaciji.

Ambasadi Alžira u Rimu, zbog neposjedovanja dokumenata, najčešće iz BiH šalju biometrijske podatke o licima i taj proces traje više mjeseci.

- Imali smo slučaj gdje smo uz nekoliko urgencija na naš zahtjev odgovor dobili nakon četiri mjeseca. Ta ambasada za lica koja iskažu namjeru za dobrovoljni povratak traži unaprijed kupovinu karte, da bi izdali putni nalog samo za taj datum, što na kraju znači da u slučaju otkazivanja ili promjene termina leta putni list postaje nevažeći, a time karta propada, dok za prisilno udaljenje jednostavno ne dobijemo odgovor ili odgovori nisu dostavljeni blagovremeno - istaknuto je u odgovoru.

Kada su u pitanju državljani Pakistana, Služba je došla do podataka da je tamošnji parlament razmatrao mogućnost pomoći njihovim državljanima koji borave u privremenim prihvatnim centrima u BiH.

- Njihova ambasada za one koji žele da se vrate nakon utvrđivanja identiteta izdaje putni list, a za one koji to neće nisu spremni sarađivati u postupku utvrđivanja identiteta i povratka - zaključeno je u dokumentu.

Da je ova problematika i te­ kako složena, potvrđuje i direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić. Za “Glas Srpske” naglašava da je više od 97 odsto migranata bez ikakvih ličnih dokumenata.

- Najteža stvar je utvrđivanje identiteta. Dešava se da se izjasne da su iz jedne zemlje, provjerimo, a takve osobe u tom sistemu nema. Onda sa njim, ako ga ponovo pronađemo, ponovo prolazimo kroz intervju, a tada kaže da nije iz Pakistana, nego iz Avganistana i sve ispočetka - kazao je Ujić i dodao da je tokom 2018. i 2019. godine oko 1.400 osoba vraćeno u zemlje iz kojih su krenuli na osnovu readmisije.