Budući da pravosuđe na nivou Bosne i Hercegovine predmete ratnih zločina nije riješilo 30 godina nakon rata, sigurno neće ni za tri.

To je jedna od poruka iz Republike Srpske nakon što je Savjet ministara BiH donio odluku kojom se do kraja 2028. produžava rok za procesuiranje najsloženijih i najprioritetnijih predmeta ratnih zločina pred Sudom i Tužilaštvom BiH.

Naime, Savjet ministara BiH je nedavno, na prijedlog Ministarstva pravde, do te godine produžio rok za sprovođenje strateškog cilja 1.2.a Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

- Na ovaj način je sproveden zaključak sa 92. sjednice Savjeta ministara BiH, održane 4. novembra 2025, kada je usvojena Informacija o zaključku Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, da se strateški cilj 1.2.a koji se odnosi na procesuiranje najsloženijih i najprioritetnijih predmeta ratnih zločina pred Sudom i Tužilaštvom BiH, a ostalih predmeta pred pravosudnim tijelima entiteta i Brčko distrikta, produži za tri godine - naveli su iz Savjeta ministara BiH.

ROK PROBIJEN: U ovoj informaciji, podsjetimo, prezentovani su podaci sudova i tužilaštava o radu na predmetima ratnih zločina i broju neriješenih krivičnih predmeta registrovanih pred pravosuđem BiH zaključno sa 31. decembrom 2024. godine, koji su pokazali da se procesuiranje predmeta ratnih zločina neće okončati do ranije definisanog roka, odnosno do kraja 2025. godine, što znači da je taj rok probijen.

Isidora Graorac, predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, pita koliko je puta do sada produžavan ovaj rok.

- Produženje roka nam ništa nije donijelo ni do sada i čisto sumnjam da će nam donijeti u budućnosti. Da je bilo dobre namjere i volje, sigurno je da bismo do sada imali završene procese. Imali bismo osuđene ljude koji su činili monstruozne zločine, umjesto što 30 godina poslije rata još pričamo o zločincima koji se slobodno kreću po svijetu, te žive normalnim životom. Na kraju krajeva, čak i kada neki budu osuđeni dozvoli im se da napuste BiH i žive po svijetu kao da se ništa nije desilo - kazala je Graorac za „Nezavisne novine“.

STRAHOTE: Prema njenim riječima, sve ovo što se radi nije ništa drugo nego mazanje očiju onima koji su preživjeli strahote, a onda i čitavoj javnosti i svim Srbima koji žive u BiH.

- Čisto sumnjam da će Sud BiH i Tužilaštvo BiH pokazati spremnost da se ti procesi pokrenu i da se nešto uradi po ovom pitanju. Kamo puste sreće, ali na osnovu ovoga što smo do sada vidjeli - to nije obećavajuće - poručila je Graorac.

Božica Živković Rajilić, predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske, kaže da je nevjerovatno da rok bude produžen za još tri godine.

- Sud i Tužilaštvo BiH su nesposobne i nepotrebne institucije. Rezultati im nisu na nuli, nego u minusu. Nevjerovatno je da prvo nisu htjeli decenijama ni čuti za srpske žrtve, a onda, kada su se upleli međunarodni faktori, te kada su bili prisiljeni da rade, počeli su sa nekim procesima - rekla je Živković Rajilićeva za „Nezavisne novine“.

Nevjerovatno je, ponavlja ona, da im je dopušteno produženje roka.

- To je uvreda za srpske žrtve, a taj njihov nerad je štetan ne samo za Srbe, nego i za Hrvate i Bošnjake, jer njihovim neradom nismo došli ni približno do istine - naglašava Živković Rajilićeva.

BORBA: Viktor Nuždić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, naglašava da Republika Srpska i njeni predstavnici ne smiju odustati od borbe za pravdu za srpske žrtve.

Nuždić podsjeća da je Revidirana strategija usvojena usljed svojevrsnog pritiska evropskih zvaničnika na bošnjačke političke predstavnike na nivou BiH.

- Koliko god manjkavosti imao taj dokument, a nema ih mnogo jer se suština mahom svodi na njenu implementaciju u praksi, odnosno probijanje rokova, ipak predstavlja dobru polaznu osnovu. Nije ni idealan dokument, niti akt koji nam garantuje da će bilo šta biti riješeno, ali pruža i mogućnost da Republika Srpska bude u toku u kojoj fazi su predmeti i na koji način se rješavaju. Bez tog akta ostali bismo čak i bez tih informacija - rekao je Nuždić, koji je ukazao da je, nažalost, uobičajena praksa da se probijaju rokovi koji su postavljeni u Strategiji za rad na predmetima ratnih zločina.

Piše: Dragan Sladojević