Magistralni gasovod kroz Republiku Srpsku bi iz Srbije preko Bijeljine, Doboja, Banjaluke do Prijedora i Novog Grada trebalo da bude završen u narednih pet godina, najavljeno je danas nakon potpisivanja Sporazuma o izgradnji gasovoda Nova istočna interkonekcija Republike Srpske/BiH i Srbije u Banjaluci.

Sporazum su potpisali Ljubo Glamočić, direktor preduzeća "GAS Res", i Dušan Bajatović, direktor preduzeća "Srbijagas", u prisustvu Petara Đokića, ministara energetike i rudarstva Republike Srpske.

Nakon potpisivanja rečeno je da bi gasovod trebalo da bude dug 325 kilometara i da košta oko 125 miliona evra. O načinima finansiranja biće govora narednih mjeseci, a sporazum bi trebalo da dobije saglasnost Savjeta ministara BiH i Predsjedništva BiH.

Objašnjeno je da će, u skladu s Trećim energetskim paketom EU svi gasovodi biti dvosmjerni, što znači da će biti omogućeno spajanje na druge gasovodne projekte u regionu, poput Južne konekcije koji konkuriše Gaspromovom gasovodu koji gas vodi iz Rusije.

Sagovornici su se složili da će se gasom trgovati na komercijalnoj osnovi, i da će se nabavljati najpovoljniji i najjeftiniji gas. Što se tiče skladištenja, objašnjeno je da Republika Srpska sada nema mogućnosti da izgradi takav objekat, ali je Bajatović rekao da je Srbija gas spreman da pomogne Republici Srpskoj i FBiH da se skladišti njihov gas u Srbiji, kako bi se postigla bolja cijena.

Đokić je rekao da se očekuje i izgradnja elektrana na gas u Republici Srpskoj, a da će gasovod pratiti rutu autoputa ka Bijeljini, gdje će biti interkonekcija sa gasovodom iz Srbije. Izrazio je očekivanje da će i druga strana u BiH iskazati interes za ovim gasovodom, kao i da će on dobiti podršku rukovodstava Srbije i Republike Srpske.

Bajatović je rekao da je "Srbijagas" spreman da sarađuje i s FBiH i predložio je da bh. i srbijanska strana nastupaju zajedno prema dobavljačima, kako bi postigli bolje komercijalne uslove.

Dodao je da zelena agenda EU znači da će gas dobiti veći udio u energetskom snabdijevanju ako se želi izbaciti prljavi energetski izvori poput uglja i drugih fosilnih goriva.

Glamočić je rekao da je ovaj projekat do sada išao sporo, podsjetivši da je dozvola dobijena još 2002. godine, ali da je sad povoljno vrijeme da se projekat konačno realizuje, iskazavši uvjerenje da će on biti povoljan i za industriju i za građane koji će koristiti ovaj energent.