Za razliku od proteklih godina kada je određeni broj državljana BiH odlazio na strana ratišta, u posljednje vrijeme evidentiran je povećan trend onih koji se sa tih ratišta vraćaju, zbog čega domaće bezbjednosne službe moraju biti maksimalno oprezne, s obzirom na opasnost koju to može izazvati.

Na to je, između ostalog, ukazano u izvještaju o realizaciji Akcionog plana Vlade Srpske za prevenciju i borbu protiv terorizma 2016-2020.  za prošlu godinu, a koji je u petak razmatran na sjednici Vlade.

Istaknuto je da se bezbjednosna situacija u Republici Srpskoj i BiH promijenila od donošenja ovog dokumenta, kao i svi bezbjednosni izazovi i trendovi.

Problem migracija iz ratom zahvaćenih područja islamskih zemalja, kao i problem ekonomskih migracija, nije bio aktuelan prije nekoliko godina, kao ni bezbjednosni, zdravstveni i drugi izazovi koje te migracije nose sa sobom.

- Radikalizam, nasilni ekstremizam i terorizam mijenjaju svoje oblike, načine ispoljavanja, načine izvršenja, sredstva i metodologiju, zbog čega se mora mijenjati pristup tim problemima - istaknuto je u izvještaju.

Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu iz Banjaluke Slobodan Župljanin ističe da je sada mnogo opasniji povratak državljana BiH sa stranih ratišta, nego što je bio njihov odlazak tamo.

- Kada su otišli, znali smo da više nisu tu, ali svakako smo znali i da će se jednog dana vratiti i sve ono što su tamo učili, u nekom vremenu će pokušati realizovati na ovim prostorima. Zbog toga je krajnje vrijeme da se prave nove strategije za sprečavanje djelovanja tih ljudi koji se vraćaju sa stranih ratišta - smatra Župljanin.

On naglašava da je sada posebno specifična situacija zbog dešavanja u Avganistanu, odakle se očekuje potencijalno velik broj ljudi koji će se vratiti.

- Vrijeme je za crveni alarm za sve obavještajno-bezbjednosne službe. Sva ta lica koja se sada vraćaju moraju se staviti u potpunu kontrolu. I to bukvalno 24 časa pod nadzor, jer je sasvim sigurno da oni neće mirovati, a i ranija iskustva pokazuju da su se ovdje osposobljavali za ratne zone - upozorava Župljanin.

Sve ono što se u svijetu dešavalo u posljednjih deset godina u pogledu terorizma, bilo je, kako kaže, na neki način povezano sa BiH.

- Među ljudima koji su vršili terorističke akte ili su dolazili iz BiH ili su ih obučavali na ovim prostorima. Tako se BiH pokazala kao dosta zgodna baza za tu vrstu ljudi, zbog čega se oni vrlo rado vraćaju. A to je novi znak i novo upozorenje za bezbjednosne službe - poručuje Župljanin.

Prema njegovim riječima, BiH nedostaju ozbiljne strategije i širi programi.

- Nismo do sada vidjeli nijedan program ozbiljne resocijalizacije ljudi koji su se vratili, a oni nužno moraju proći kroz određene društvene nadzore. Bez toga i samo sa preventivnim mjerama biće vrlo teško da se odupremo njihovim eventualnim pokušajima da prave određene probleme - dodaje Župljanin.

Šta piše u strategiji

Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma ima za cilj da sagleda trenutno stanje u BiH i da postavi prioritetne zadatke čijom će se realizacijom uspostaviti cjelovit sistem borbe protiv terorizma. Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma zasniva se na četiri osnovna stuba, a to su prevencija, zaštita, istrage i krivično gonjenje, kao i odgovor, odnosno, reakcija.