Mada nikad nije ni izricana, niti je poznaje krivično zakonodavstvo Republike Srpske, u RS je sada i zvanično ukinuta smrtna kazna.

Naime, u "Službenom glasniku BiH" objavljena je odluka Ustavnog suda BiH koji je 4. oktobra, na zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske, ukinuo član 11, stav 2, Ustava Srpske koji je omogućavao izricanje ove sankcije.

Sasvim očekivano, poručuju pravnici i dodaju da je sporni član ionako bio mrtvo slovo na papiru.

- Odluka Ustavnog suda BiH po ovom pitanju bila je potpuno očekivana. Suština je da se smrtna kazna u RS ne izriče već duže od 25 godina, i što je najbitnije, nije ni predviđena krivičnim zakonodavstvom i kao takva ne može biti ni izrečena - rekao je za "Nezavisne" Milan Petković, potpredsjednik Narodne skupštine RS.

Petković, koji je po struci advokat, ističe da najstroža kazna koja se trenutno može izreći u Srpskoj jeste dugotrajni zatvor u trajanju od 25 do 45 godina, a što je propisano članom 45 Krivičnog zakonika RS.

I Anton Kasipović, ministar pravde Republike Srpske, ističe da je dobro što je u Srpskoj zvanično ukinuta smrtna kazna, navodeći da je to moglo biti učinjeno prije više od deset godina kada su nadležne institucije Republike Srpske donijele tu odluku, ali je njeno stupanje na snagu neopravdano blokirano.

- Što se nas tiče, ovo pitanje nije ni trebalo da stigne do Ustavnog suda BiH jer je naše opredjeljenje bilo da Ustav bude usklađen sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - istakao je Kasipović za Srnu.

On je podsjetio da je i u izvještajima Evropske komisije o BiH, između ostalog, naglašavano da je potrebno ukinuti odredbu o smrtnoj kazni u Ustavu Republike Srpske, te da je važno da ona nije primjenjivana, iako je faktički bila na snazi.

- U Republici Srpskoj nikada nije izrečena smrtna kazna i to pokazuje odgovornost našeg društva i opredijeljenost za zaštitu ljudskih prava i ispunjavanje međunarodnih normi. Iako nikada nije unesena u naš Krivični zakon, a samim tim ni primijenjena, ova ustavna odredba predstavljala je prepreku za usaglašavanje pravnih propisa sa evropskim zakonodavstvima - zaključio je Kasipović.

Kancelarije EU u BiH i Savjeta Evrope u Sarajevu pozdravile su juče odluku Ustavnog suda BiH o ukidanju odredbe o smrtnoj kazni u Ustavu Srpske.

- Kancelarije EU i Savjeta Evrope ponovno ističu snažno protivljenje smrtnoj kazni u bio kojim slučajevima i okolnostima. Apsolutna zabrana smrtne kazne u svim okolnostima utvrđena je Protokolom 13 Evropske konvencije o ljudskim pravima i Poveljom EU o temeljnim pravima - saopšteno je juče iz Delegacije EU u BiH.

Ustavni sud BiH je, podsjetimo, utvrdio da sporni član Ustava Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH i Protokolom uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Posljednje smrtne kazne po republikama bivše SFRJ

BiH

1976. godine Dušan Prodić, pružni radnik iz okoline Doboja, strijeljan je jer je na nagovor supruge ubio šestogodišnjeg sina kojeg je imao sa prvom suprugom, koja je umrla. U presudi se navodi da, dok je jednom rukom držao glavu sina pod vodom da bi ga ugušio, u drugoj je držao tranzistor, kako mu se ne bi pokvasio.

Srbija

2002. godine strijeljan je Johan Drozdek jer je silovao pa zadavio petogodišnju djevojčicu jer se htio osvetiti njenom ocu što mu nije htio pozajmiti svoj bicikl. On je pogubljen samo 14 dana prije nego li je Srbija izmijenila Krivični zakon tako što je iz njega izbrisala smrtnu kaznu.

Hrvatska

1987. godine strijeljan je Dušan Kosić koji je 1983. godine ubio mladi bračni par Matijević i njihove male kćerke. Majku djevojčica izudarao je metalnom šipkom, dvogodišnju kćerku udavio, dok je osmomjesečnoj djevojčici razbio glavu pepeljarom, da bi potom sačekao oca, kojeg je ubio sjekirom.

Crna Gora

1981. godine Dragiša Ristić je strijeljan jer je pokušao silovati četvorogodišnju djevojčicu 1977. Djevojčica se otimala i vrištala, pa ju je zadavio i, da bi prikrio tragove, zapalio. Čekajući strijeljanje, uspio je da pobjegne iz zatvora. Nakon kratke potjere uhvaćen je i ubrzo poslije toga pogubljen.

Sjeverna Makedonija

1987. godine pred streljački stroj stao Malje Zećiri jer je silovao i ubio svoju petogodišnju kćerku. Kako se navodi u presudi, on je prvo silovao kćerku, a kad ga je molila da prestane, zadavio ju je plastičnim užetom, da bi potom tijelo djevojčice zapalio.

Slovenija

1959. godine strijeljan je Franc Rihtarič jer je ubio policajca Alojza Bartola. To je bio jedan od rijetkih zločina kažnjenog smrću u kojem žrtva nije bila dijete. Osuđen je i za oko 70 krivičnih djela, uglavnom krađa i razbojništava izvršenih tokom višegodišnjeg bjekstva i skrivanja.