Srbi povratnici u Sanskom Mostu, kao i u ostalim dijelovima FBiH ,imaju iste probleme. Naselja u kojima žive uglavnom su bez vode, struje, ali i asfaltiranog puta, a takva infrastruktura oduvijek je bila kočnica za vraćanje ljudi na svoje ognjište.

- Nekada prije rata u Sanskom Mostu živjelo je oko 30.000 Srba, a danas ih ima svega 1.200, uglavnom starije životne dobi. Mladi se rijetko vraćaju, jer teško pronalaze zaposlenje - kazao je "Glasu Srpske" Dragan Praštalo, koji je nakon završenog Pravnog fakulteta odlučio da se vrati u svoj rodni grad.

Kako dalje navodi uspio je obaviti i pripravnički staž u opštinskom sudu u Sanskom Mostu, ali je zbog nemogućnosti stalnog zaposlenja bio primoran napustiti svoj rodni kraj.

- Iako mi je to teško palo, preselio sam se u Drvar gdje sam našao posao, a odnedavno radim u Bosanskom Grahovu kao pomoćnik načelnika. Ipak, napuštanje mog zavičaja ostaje bolna tačka u mom životu - ispričao je Praštalo.

Iako je promijenio adresu stanovanja Sanski Most redovno posjećuje i razgovara sa malobrojnim Srbima povratnicima o problemima sa kojima sa suočavaju.

- Problemi srpskih povratnika u Sanskom Mostu su brojni. U pojedinim selima nedostaju osnovni uslovi za život, kao što su struja, voda, a putevi su tek u katastrofalnom stanju. Većina puteva su makadamski i slabo održavani, što dodatno otežava svakodnevni život - kazao je Praštalo.

Zbog loše infrastrukture, navodi on, ljudi iz ruralnih područja teško dolaze do ljekara, apoteke i prodavnice kako bi nabavili osnovne životne namirnice.

- Srpski povratnici žive u teškim uslovima oslanjajući se na poljoprivredu ili skromne penzije koje su ostvarili. Nažalost, njihove probleme ne interesuje ni lokalne vlasti, ni sam Kanton, ali ni federalne institucije - kazao je Praštalo.

Srba odbornika u Opštinskom vijeću, naglašava Praštalo, nema nijednog i time je nemoguće ukazati na sve poteškoće sa kojima se suočavaju povratnici.

- Apelujem na vlasti u Srpskoj i Srbiji da pomognu srpskim povratnicima u Sanskom Mostu. Potrebno je da se kroz udruženja i druge institucije pruži materijalna i finansijska podrška ovim ljudima. Bez podrške i zajedničkog djelovanja sudbina srpskih povratnika u Sanskom Mostu ostaje neizvjesna. Potrebna je solidarnost kako bi se očuvalo prisustvo Srba na ovim prostorima i omogućio im dostojanstven život - zaključio je Praštalo.

Prema popisu iz 1991. godine, u Sanskom Mostu je živjelo oko 27.000, a danas je taj broj pao na nešto više od 1.000 Srba ili oko 400 domaćinstava.

U povratničkim selima Dabar i Gradnovci, koja su udaljena nešto više od desetak kilometara od Sanskog Mosta, danas je demografska slika poražavajuća.

- Mladi se nikada nisu ni vratili, samo oni stariji. Ne patimo od siromaštva koliko od samoće i loših uslova za život. Iz dana u dan sve je manje ljudi. Stari umiru, a sela se gase - navode mještani ovih sela.

Ništa bolje nije ni u selu Jelašinovci koje je tridesetak kilometara udaljeno od Sanskog Mosta, gdje mještani navode da su uslovi za život u ovom podgrmečkom kraju u najmanju ruku preteški.

- Teško živimo, put je nikakav. Prodavnica je udaljena 12 kilometara i to je  jedna jedina. Kako stari umiru, kuće ostaju zaključane. Više ima praznih kuća nego što ima stanovnika. Selo izumire, za pet godina neće biti deset domaćinstava. Nema ovdje ništa, ovdje života nema, odavno je stao - navode malobrojni mještani ovog sela.

U ovome selu živi sedamdesetak mještana, a najveći broj njih je u poodmakloj životnoj dobi. Isključivo se bave poljoprivrednom proizvodnjom, uzgojem ovaca i muznih krava, a jedino bogatstvo im je, kako navode, plodna zemlja.

Apel za pomoć

Dragan Praštalo je ovom prilikom uputio i pale za pomoć srpskom povratniku Miloradu Aničiću kojem je nedavno izgorjela kuća, a koji živi u selu Ilidža.

- Pozivam i vlasti u Srpskoj i Srbiji da pomognu obnovu kuće Miloradu Aničiću, koji nije u mogućnosti da je obnovi vlastitim sredstvima. Krov nad glavom mu je hitno potreban, ali i finansijska pomoć - poručio je Praštalo.

Hram u Šušnjarima

Predsjednik RS Milorad Dodik u avgustu ove godine izjavio je da se mora otpočeti gradnja hrama u Šušnjaru, kod Sanskog Mosta koji će trajno svjedočiti da je tu tokom NDH počinjen genocid nad Srbima.

- Svjedoci smo da narod koji želi da živi sa nama hoće da tu etiketu nametne Srbima, računajući na neke od nas da bismo mogli biti naivni. Kao da nije bilo ni istorije niti stradanja. Nude nam da budemo u BiH, a smatraju da nemamo pravo na Republiku Srpsku. Da smo tada imali Srpsku ne bi bilo Šušnjara i drugih stratišta - rekao je Dodik u avgustu u obraćanju povodom 83 godine od ustaškog zločina nad 5.500 Srba i 50 Jevreja.

Marijana Miljić Bjelovuk