Nije lako izabrati automobil kojim ćemo biti zadovoljni i koji će nam služiti dugi niz godina. Da li je bolje kupiti mlađi auto sa većom kilometražom ili stariji sa manjom kilometražom?

Matas Buzelis, stručnjak iz kompanije koja prikuplja i obrađuje podatke o automobilima, otkriva šta ne treba zanemariti prilikom kupovine vozila.

Kupaca polovnih automobila znatno je više nego onih koji posežu za novim automobilima. Razumljivo, jer standard dozvoljava samo manjini da investira u novi automobil, a udio vozača koji kupovinom mlađeg polovnih vozila pokušavaju da izbjegnu nagli pad vrijednosti raste, što je najuočljivije u prvim godinama korišćenja automobila.

Međutim, izbor kvalitetnog polovnog automobila za novac koji imate je sve samo ne lak.

Gdje tražiti, šta tražiti? Noviji sa većom kilometražom ili stariji a koji je manje prešao? Da li dizele treba izbjegavati na tržištu polovnih vozila – u svjetlu predstojećih propisa EU – ili su dobro očuvani automobili sa dizel motorima roba vrijedna pažnje upravo zbog tih novih propisa? Mnogo je pitanja, još više dilema.

- Obično preporučujemo traženje polovnih automobila van sezone – početak ljeta ili druga polovina jeseni može biti dobar trenutak za traženje jeftinijih automobila. Septembar je, na primjer, prilično aktivan, mnogo ljudi u septembru traži novi polovni automobil - kaže Matas Buzelis, stručnjak za automobile i dodaje:

- Zima može biti problematična jer može biti nezgodno pregledati automobil po kiši ili snijegu. Takođe, automobili opremljeni zimskim gumama mogu biti bučniji, a to može prikriti neke od sumnjivih zvukova koji dolaze iz motora, pogona ili vješanja. Međutim, može biti dobra ideja da potražite polovni automobil u bilo kojem trenutku. Više se radi o pronalaženju najbolje vrijednosti za novac, a vrijeme na to ima relativno mali uticaj.

Šef komunikacija u kompaniji „carVertical“ navodi da se najviše traže dizelaši.

- Vozači uglavnom traže polovne automobile sa dizel motorom, uglavnom hečbekove. Više su zainteresovani za automobile opremljene manuelnim mjenjačem, a u prosjeku gledaju automobile stare oko devet godina. Takođe, u prosjeku razmatraju automobile na dizel sa oko 134.800 kilometara, odnosno benzince sa 81.500 kilometara - navodi on.

Da li to znači da treba bježati od automobila koji su prešli znatno više kilometara?

- Ne volimo da stvaramo ideju da je bolje izbjegavati vozila sa više od, recimo, 300.000 kilometara na brojaču kilometara. Važan je kvalitet polovnih automobila i način na koji je održavan. Ako istorija pokazuje konstantan porast kilometraže i auto je uredno servisiran, sa takvim automobilom ne bi trebalo biti većih problema.U suprotnom, bolje je takav auto izbjeći ili ga vrlo pažljivo pregledati. Na takvim automobilima treba zamijeniti zupčasti kaiš ili lanac motora, zamijeniti ulje i temeljno servisirati, jer obično nema podataka kada je takav servis obavljen - upozorava Buzelis.

Pouzdanost automobila zavisi i od određenih faktora, kao što su vrsta goriva, godina proizvodnje ili čak marka proizvođača.

- Postoje izuzeci poput starih (ili čak klasičnih) Mercedes-Benz automobila koji prelaze 400.000 kilometara i još mogu da vuku kao 'radni konj'. Međutim, bolje je uzeti u obzir automobil sa 300.000 kilometara ako postoje obimni dokumentovani servisni zapisi (ili fizički dokumenti, ako nisu digitalizovani). Bez ovoga, takav automobil bi mogao da bude rupa kroz koju će samo curiti novac. Postoje vozila koja za nekoliko godina mogu da pređu 200.000 kilometara. Noviji premijum dizel modeli su izuzetno pogodni za duža putovanja, pa je važno da se kilometraža uglavnom obavlja na autoputevima, a ne u saobraćaju - ističe Buzelis.

Koja je onda starost automobila koji se preporučuje za kupovinu, kada je riječ o polovnom vozilu?

"Slatka zona" kupovine polovnih automobila je kada je star između tri i pet godina. Tada će vozilo već biti u velikoj mjeri amortizovano i ne bi trebalo tako brzo da amortizuje u narednih tri do pet godina. Auto stariji od 15 godina treba temeljno pregledati – izbjegavajte ga ili ga kupite po nižoj cijeni ako postoje istorijski dokazi o ozbiljnoj šteti. Međutim, veoma stara vozila imaju tendenciju da budu super pristupačna i ponekad se kupuju da bi se koristila dok se ne počnu raspadati.

- Uvijek izričito savjetujemo vozačima da istraže istoriju takvih automobila jer svaka informacija koja pokazuje da bi bezbjednost mogla da bude ugrožena je signal kupcima da traže alternativne ponude - kaže Buzelis.

S obzirom na promjene u zakonodavstvu EU, tendenciju da se benzinci i dizel automobili na putevima godinama zamijene električnim, potrebno je zapitati se da li je preporučljivo kupiti automobil na dizel ili benzinac koji je danas star nekoliko godina.

Buzelis smatra da su dizel ili benzinski automobili prilično racionalan izbor za većinu vozača.

Njihova prosječna tržišna vrijednost je pristupačna u poređenju sa elektrifikovanim ili potpuno električnim vozilima, dok su njihove karakteristike ili mogućnosti u smislu dometa ili praktičnosti daleko superiornije u odnosu na električna vozila.

- Ljudi još nisu ubijeđeni da treba da pređu na električna vozila jer postoje infrastrukturni problemi u gusto naseljenim mjestima, gdje vozači nemaju svoje punjače ili ne mogu da napune automobile na poslu - navodi on.