Nema puno ljudi koji ne vole slaninu. Ovo prerađeno meso ima pristupačnu cijenu i puni i primamljivi ukus, zbog čega je omiljen dodatak obrocima koje jedemo za doručak, ručak i večeru. Međutim, istraživanja sprovedena posljednjih godina pokazala su da konzumaciju prerađenog mesa, generalno gledano, prate neke štetne nuspojave. Znači li to da je slanina u potpunosti nezdrava ili je u redu jesti je u umjerenim količinama? Uprkos tome što ste vjerovatno čuli za neke od negativnih učinaka jedenja slanine, logično je zapitati se ima li ona uopšte ikakvih dobrobiti?

Kad je riječ o prerađenom mesu poput slanine, moguća šteta dolazi od viših nivoa natrijuma, zasićenih masti i konzervansa. Kada se jede umjereno, stručnjaci kažu da bi sve trebalo biti u redu. Redovna konzumacija ovog prerađenog mesa za doručak, s druge strane, može biti posebno štetna za uspostavu zdrave ishrane.

U prosječnoj šnjiti suhe svinjske slanine pronaći ćete nešto više masti i natrijuma, ali takođe i pristojnu količinu proteina i glavnih vitamina. Ti nivoi zavise o vrsti i marki koju kupujete, ali, u prosjeku, šnjita slanine sadrži:

- 110 kalorija

- 3,8 grama proteina

- 10,4 grama masti

- 3,5 grama zasićene masti

- 0 grama ugljikohidrata

- 0 grama vlakana

- 210 miligrama natrijuma

Jedna od prednosti jedenja slanine je ta što vam ovaj suhomesnati proizvod može omogućiti brz i jednostavan unos proteina u bilo kojem obroku u danu. Samo jedna šnjita srednje masne slanine ima otprilike tri do četiri grama proteina. Za one koji inače konzumiraju relativno malo proteina, dodavanje šnjite slanine može povećati njihov unos i zasićenost tog obroka. Ovim putem, recimo, možete povećati sadržaj proteina u salati ili sendviču, nakon kojih biste bez tog dodatka znatno brže ogladnili.

Slanina se smatra prerađenim mesom, što znači da često sadrži aditive i konzervanse. Nažalost, za mnoge od ovih sastojaka utvrđeno je da imaju negativne učinke na zdravlje.

Na primjer, natrijev fosfat je jedan od najčešćih aditiva koje ćete pronaći u slanini, a povezuje se s bržim starenjem i mogućim oštećenjem krvnih žila. Još jedan uobičajeni sastojak koji se dodaje slanini i prerađenom mesu jest natrijev nitrat, koji se povezuje s rakom dojke, debelog crijeva i prostate.

Ljubitelji slanine biće srećni saznati da postoje neki brendovi koji proizvode slaninu bez ovih konzervansa. Zato uvijek prije kupovine provjerite spisak sastojaka i odaberite najzdraviju opciju.

Utvrđeno je da prerađeno crveno meso, uključujući slaninu, ima potencijalno negativne učinke na zdravlje srca ako se konzumira redovno.

Prema studiji objavljenoj u časopisu "Circulation", redovna konzumacija ovog mesa je povezana s povećanim rizikom od koronarne bolesti srca za 42 odsto i povećanim rizikom od dijabetesa za 19 odsto.

Još noviji izvještaj, objavljeno u "American Journal of Clinical Nutrition", pokazalo je da je konzumacija više od 150 grama prerađenog mesa sedmično (otprilike pet šnjita slanine) povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti za gotovo 46 odsto u poređenju s nejedenjem prerađenog mesa uopšte.

Za one s postojećom dijagnozom hipertenzije ili one koji su na granici, redovno jedenje slanine može biti opasna navika. To je zbog toga što slanina ima visok sadržaj natrijuma, koji može pridonijeti povećanom krvnom pritisku, podstičući zadržavanje vode i sužavajući krvne žile.

Osim viših razina natrijuma, slanina takođe često sadrži i više nivoa zasićenih masti, a ponekad i transmasti. Zasićene i trans masti u slanini takođe mogu dovesti do nakupljanja arterijskog plaka, daljeg sužavanja krvnih žila i potencijalnog pogoršanja hipertenzije.

Slanina je vrsta prerađenog mesa, pa se rizik od raka može povećati. To je zato što je prerađena hrana poput slanine, kobasica i mesnih delikatesa klasifikovana kao kancerogena grupa 1, što znači da je dokazano da ti proizvodi ponekad dovode do povećanog rizika od raka. Prema izvještaju objavljenom u "Nutrients", redovno konzumiranje prerađenog mesa povezano je s mogućim povećanim rizikom od raka želuca, jednjaka, debelog crijeva i gušterače. Bitno je naglasiti da nastanak raka takođe zavisi o drugim činiocima načina života.

Nije tajna da je slanina puna masti. Sočnost i masnoća lijepe trake slanine su ono što je čini tako dobrom! Ali od kojih je masnoća sačinjena slanina?

Slanina se prvenstveno sastoji od 50 odsto mononezasićenih masti, 40 odsto zasićenih masti i 10 odsto polinezasićenih masti, a prema "The Nutrition Journal", sve tri ove masti mogu biti dio dobro uravnotežene ishrane.

Mononezasićene masti zapravo mogu pomoći u ravnoteži nivoa holesterola i smanjiti rizik od srčanih bolesti. Zasićene masti ponekad imaju negativnu reputaciju, ali nisu toliko loše. Ove masnoće pronaći ćete uglavnom u proizvodima životinjskog porijekla i svakako ih treba konzumirati u umjerenim količinama. Višestruko nezasićene masti, koje se nalaze u mnogim ribljim proizvodima, takođe su dobre za vaše srce i nivo holesterola.

Iako zasićene masti u malim količinama i nisu tako loše za vas, slanina ih ipak sadrži oko 40 odsto u svakoj porciji. Važno je fokusirati se na to odakle dobijate zasićene masti. Možda je bolja ideja ograničiti unos slanine i konzumirati zasićene masti iz kokosovog ulja ili kokosovog maslaca kako biste uravnotežili svoju ishranu.

Većina ljudi to ne zna, ali slanina zapravo sadrži i vitamine. Dakle, kada jedete slaninu, dobićete mnogo vitamina, uključujući B6 i B12 zajedno sa željezom, cinkom, magnezijumom i selenom.

"Nutrition Journal" slaže se da su to korisni vitamini za doručak, ali dodaje da postoji mnogo drugog svježeg lisnatog povrća i nemasnog mesa koji mogu biti izvor tih važnih spojeva.

Poznato je da proizvodi životinjskog porijekla i masna hrana pomažu uravnotežiti crijevni mikrobiom i umiriti sluznicu želuca. Ovo je jedan od mnogih razloga zašto su ljudi opsjednuti supom od kostiju! Uprkos tome, prema "Svjetskom gastroenterološkom časopisu", velike količine zasićenih masti ili masne hrane zapravo mogu poremetiti prirodnu ravnotežu vaše crijevne mikrobiote, navodi "Centar Zdravlja".

Kada jedemo zdravije masti poput masti iz ribe ili avokada, podstičemo ravnotežu masnih kiselina u našem tijelu. Ali kada konzumiramo velike količine masne hrane, koja je bogata ne baš zdravim masnoćama, to može imati suprotan učinak. To se događa jer prerađene masti i ulja mogu stvoriti višak crijevnih bakterija, što šteti optimalnoj crijevnoj flori.