Da mobilni uređaji zastarijevaju brzinom svjetlosti i da stalno izlaze oni koji su tehnološki napredniji, a građani BiH budno prate nove trendove, svjedoči i podatak prema kojem je prošle godine uvezena ta roba vrijedna više od 132,5 miliona maraka.

Prema podacima uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je tokom prošle godine uvezla telefonskih aparata, telefona za mobilne radiotelefonske mreže ili druge bežične mreže, te ostalih aparata za slanje ili primanje glasa, slika ili drugih podataka u težini od 244.786 kilograma. Na domaće tržište najviše je stiglo telefona iz Kine i to u vrijednosti većoj od 75,7 miliona maraka, teških 185.981 kilogram.

Podaci UIO pokazuju da je godinu ranije na tržište BiH uvezeno 206.991 kilogram telefonskih aparata u vrijednosti većoj od 130,9 miliona maraka. Osim Kine, BiH je uvozila telefone još iz Tajvana, Tajlanda, Litvanije, Japana, Vijetnama, Indije, Njemačke i Koreje.

Ekonomista Zoran Pavlović rekao je za “Glas Srpske” da nije iznenađujuće što se na tržištu BiH može pronaći najviše telefona iz Kine, jer su oni kako ističe, upravo i najveći proizvođač na svijetu.

- Telefone gotovo više niko ne proizvodi. Švedska je nekada proizvodila “Erikson”, a Finska “Nokiju”, zatim Amerika je imala neku svoju proizvodnju, ali generalno ta proizvodnja je preseljena u Kinu i gotovo da ne postoji firma koja može da se pojavi kao konkurentna sa cijenama i kvalitetom proizvođačima iz Kine - rekao je Pavlović.

Upotreba mobilnog telefona, kako ističe, postala je mnogo više od samog razgovora, jer su to sada uređaji koji imaju mogućnost plaćanja, slanja slika te raznih aplikacija koje pružaju besplatne razgovore.

- Sami uticaji su postali multifunkcionalni, a karakteristično je da se iz godine u godinu ti aparati unapređuju, a onda je neminovno da im se povećava i cijena te da više koštaju - rekao je Pavlović.

Kada bi se pogledala detaljna analiza uvoza, kako kaže, po broju komada bili bi na istom nivou kao i svake godine, a razlika je samo što su ti novi modeli skuplji pa se uočava da nije došlo do apsolutnog povećanja korisnika.

- Danas gotovo da nema čovjeka koji nema mobilni telefon, a sa druge strane u najvećoj mjeri riječ je o jeftinijim aparatima, a znatno manje je veoma skupih. Jednostavno i ti jeftiniji obavljaju posao, ali istina ne možda u istom kvalitetu - rekao je Pavlović.

Izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora, Murisa Marić kaže da se mnogi potrošači žale na kvalitet mobilnih telefona.

- Kada uzmemo sve žalbe tokom godine na bijelu tehniku, nakon televizora i veš-mašina, tu su telefoni i sva računarska oprema koja zauzima visoko mjesto u žalbama naših potrošača - rekla je Marićeva.

Kupovina na rate

Murisa Marić kaže da se sve više ljudi odlučuje na kupovinu telefona na rate, te da nije čudno što se uvoz mjeri u ovolikim ciframa.

- Telefoni se često mijenjaju jer je to potrošna roba, pa kako napreduje tehnika i kod ljudi se budi svijest da žele imati najnoviji mobilni telefon. Otplate i rate, bez obzira na platežnu moć, jesu jedan od najčešćih razloga zašto se odlučuju da mijenjaju telefone i kupuju nove - rekla je Marićeva.