Nekada revolucionari slobodarskog duha, danas omladinci podanici. Kako su s godinama izblijedile osnovne vrijednosti?
Stotinu godina nakon atentata Gavrila Principa, balkanske nacionalističke vođe, kako se to može vidjeti iz medijskih napisa, nastoje ubrati dodatne političke poene pričom o Principu i njegovim principima, dok istovremeno dobijamo nove „selfi generacije“ sa podaničkim mentalitetom.
Naime, pripadnik revolucionarne organizacije Mlada Bosna, Gavrilo Princip, izvršio je atentat tačno na Vidovdan 28. juna 1914. godine, na austrijskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Ostalo je istorija.
Nekad i sad
Ključna stvar koja je označavala jedan trend otpora toga vremena bili su, između ostalog, principi i sloga. Više od stotinu godina nakon toga narod u BiH je odlučio da se povinuje vođama, isključivo razmišljajući o ličnom interesu. Principi su počeli da se gube za 100 KM, posao, kilu pečenja ili se jednostavno izgube pod strahom koji je duboko usađen u današnjeg čovjeka u ovoj zemlji.
Sociolog Vedran Francuz kaže za Srpskainfo da danas, u eri modernih tehnologija, kad nam je sve na dlanu, umjesto da nam to omogući podizanje društvene svijesti o slobodi, dostojanstvu, časti i moralu, ono nam to potiskuje, a s druge strane izaziva sve evidentnije pojave poltronstva, cinizma, mentalitet podaništva, gdje postajemo poslušnici u odijelu konformizma, a sve zarad ličnog interesa.
Stotinu godina nakon atentata Gavrila Principa, balkanske nacionalističke vođe, kako se to može vidjeti iz medijskih napisa, nastoje ubrati dodatne političke poene pričom o Principu i njegovim principima, dok istovremeno dobijamo nove „selfi generacije“ sa podaničkim mentalitetom.
Naime, pripadnik revolucionarne organizacije Mlada Bosna, Gavrilo Princip, izvršio je atentat tačno na Vidovdan 28. juna 1914. godine, na austrijskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Ostalo je istorija.
Nekad i sad
Ključna stvar koja je označavala jedan trend otpora toga vremena bili su, između ostalog, principi i sloga. Više od stotinu godina nakon toga narod u BiH je odlučio da se povinuje vođama, isključivo razmišljajući o ličnom interesu. Principi su počeli da se gube za 100 KM, posao, kilu pečenja ili se jednostavno izgube pod strahom koji je duboko usađen u današnjeg čovjeka u ovoj zemlji.
Sociolog Vedran Francuz kaže za Srpskainfo da danas, u eri modernih tehnologija, kad nam je sve na dlanu, umjesto da nam to omogući podizanje društvene svijesti o slobodi, dostojanstvu, časti i moralu, ono nam to potiskuje, a s druge strane izaziva sve evidentnije pojave poltronstva, cinizma, mentalitet podaništva, gdje postajemo poslušnici u odijelu konformizma, a sve zarad ličnog interesa.
– Patriotizam se sveo na podilaženje kultu ličnosti. Kad popijemo, pjevamo o junacima i junačimo se, a kad se otrijeznimo šapućemo i sklanjamo se u stranu prihvatajući obrasce ponašanja mase u kojoj ne talasamo kako nas ne bi etiketirali – opisuje Francuz.
Junaci u boju, kukavice u miru
Dodaje da očigledno postoje dublji uzroci i razlozi zašto smo junaci u boju, a kukavice u miru.
– Kada se okrenemo prošlosti, s ponosom govorimo o mladim ljudima koji su davali živote za ideje, a danas naši mladi sve više se pretvaraju u selfi generaciju bez ideja i bez principa – kaže Francuz.
Dodaje da je težak povratak vrijednostima o kojima čitamo kod Andrića, Šantića, Kočića, Principa.
– Moderno doba i moderan način života je proces u koje je moderan čovjek uplovio i da bi bio u trendu okrenut je samo akumulaciji kapitala, ličnom interesu, često ne razmišljajući o dugoročnim posljedicama kako po sebe tako i društvo uopšte zbog takvog izbora – ocijenio je Francuz sa Srpskainfo.
Jednakost šansi
S druge strane, ističe on, država i nosioci ključnih društvenih uloga moraju omogućiti novi koncept jednakosti šansi, koji podrazumijeva jednak odnos i pristup mogućnostima i resursima svim mladim ljudima bez obzira na porijeklo, stranačku pripadnost, kako bi postali svjesni da ovdje mogu ispuniti svoje potencijale i da tako dobiju novi fokus.
– Ključno pitanje koje je pred nama jeste da li smo svjesni važnosti poštovanja principa inkluzije, jednakosti šansi, izgradnje humanističkih vrijednosti pojedinaca na putu izgradnje jakog kolektiviteta, ljudskih prava, razumijevanja interkulturalnosti – zaključio je Francuz.
