Lov na području opštine Pale spada u dugu tradiciju na polju zaštite, uzgoja i lova divljači, koja datira još iz 1933. godine o čemu danas govore brojne fotografije u posjedu Lovačkog udruženja „Jahorina“ iz Pala.

Prema nepotvrđenim podacima na Palama je 1938. godine formirana lovačka sekcija „Jahorina“ u okviru Lovačkog društva „Sarajevo“, dok je samostalno Lovačko udruženje „Jahorina“ osnovano 1947. godine, a trenutno danas broji 330 aktivnih lovaca koji djeluju na području opština Pale i Istočni Stari Grad.

Predsjednik LU „Jahorina“ Njegoš Poljaković kaže da površina lovne teritorije, koje ovo udruženje pokriva kroz četiri sekcije, iznosi oko 37.400 kvadratnih kilometara.

-Na Palama postoji duga tradicija lovstva kao privredne djelatnosti, koja podrazumijeva jedan veliki sklop aktivnosti i mjera, a lov je samo jedan manji segment te aktivnosti koja se zove lovstvo. Naše aktivnosti su usmjerene na uzgoj i zaštitu divljači, izgradnju lovno-tehničkih objekata i mi spadamo u rekreativno lovište po namjeni – ističe Poljaković.

Poljaković navodi da se ovo Udruženje finansira najprije od članarina lovaca, ali i kroz grantove opštine Pale i projekte koje objavljuje resorno ministarstvo u Vladi Republike Srpske.

-U ovoj godini smo imali značajan priliv sredstava za nabavku lovno-uzgojnih objekata poput jedne visoke „čeke“, namijenjene za planinska lovišta, kakvo je naše i nabavku jedne količine automatskih hranilica za divljač. Hranilice koristimo za prehranu divljih svinja i srneće divljači, ali u posljednje vrijeme sve češće hranilici prilaze i medvjedi – dodaje Poljaković.

Poljaković kaže da se LU „Jahorina“ može pohvaliti rekordnim brojem primjećenih i odstrijeljenih divljih svinja u svom lovištu, kao i medvjeda, koji se uglavnom love u komercijalne svrhe.

-Najveći problem nam je to što lovački savezi u BiH nisu dobili međunarodnu dozvolu da se lovački trofeji mogu legalno iznositi iz države, tako da je komercijalni lov medjveda ograničen na domaću klijentelu – kaže Poljaković.

Zbog toga, prema njegovim riječima, dobijanjem pomenute licence LU „Jahorina“ bi ostvarilo značajan priliv materijalnih sredstava, jer je lovstvo, kako on kaže, značajna privredna grana za opštine u kojima djeluje i samo lovačko udruženje.

Jedan od problema u svakom lovačkom udruženju, pa tako i u „Jahorini“ predstavlja i krivolov, ali prema Poljakovićevim riječima, taj problem se drži pod kontrolom uz uspješnu saradnju sa policijskim organima u našem gradu.

-Imamo lovom zaštićenu divljač i divljač koja se lovi u režimu dozvoljenog lova i broja. Svake godine pravimo plan gazdovanja i upravljanja lovištem na kojem dobijamo saglasnost od resornog ministarstva i u njemu se planira jedan broj divljači za sportski odstrijel, koji se kasnije vrši – kaže Poljaković.

Kako kaže, zavisno od divljači,  u LU „Jahorina“ imaju dvije lovne sezone, a to su jesen i zima kada love lisicu, vuka i visoku crnu divljač, odnosno divlju svinju.

-Medvjede lovimo u komercijalne svrhe i on je isključivo predviđen za to, dok tokom ljetne sezone uglavnom vršimo lov na srneću divljač – ističe Poljaković.

Da biste postali lovac morate imati uredne izvode iz kaznenih evidencija, da niste kažnjavani i da se protiv vas ne vodi nikakav postupak pred zakonom. Nakon toga postajete pripravnik, gdje prolazite obuku za lovca, a na kraju, polaganjem lovačkog ispita stičete punopravno članstvo i krećete u aktivnosti oko nabavke lovačkog oružja.

Sve ove aktivnosti prošao je i dugogodišnji član Lovačkog udruženja „Jahorina“ Slavko Bojanić, koji trenutno u Udruženju obavlja funkciju lovovođe u drugoj sekciji na lokalitetu Majdana.

Bojanić nas je tokom nastanka ove reportaže o aktivnostima udruženja lovaca iz Pala i Istočnog Starog Grada odveo do jedne „čeke“, osmatračke kućice postavljene na oko pet metara visine, odakle lovci kamerom snimaju divljač koja prilazi automatskoj hranilici i odakle po potrebi odstrijeljuju određenu divljač.

-Ova „čeka“ nam služi da navikavamo divljač da dolazi na određeno područje gdje mi to hoćemo, a u ovom slučaju najviše prilaze divlje svinje, vukovi i medvjedi. Takođe, odavde vršimo i odstrijel iste te divljači, ako imamo dovoljno primjeraka za komercijalni lov – kaže nam Bojanić.

Slavko je lovac od svoje 16. godine, a sa 18 godina je postao punopravni član i položio lovački ispit. Tokom svoje lovačke karijere dosta je uradio na širenju populacije lovačke divljači i kako kaže, fokus je upravo na tome i zbog toga i svakako ljubavi prema prirodi je postao lovac.

-Ja sam veliki zaljubljenik u prirodu, a tokom svoje lovačke karijere imao sam dosta ozbiljnih odstrijela divljači. Mogu se pohvaliti da sam odstrijelio dva vuka, od toga jednog „zlatnog“, a imam i jednog odstrijeljenog srndaća sa velikim brojem bodova. To je sigurno najbolje odstrijeljeni srndać na ovom prostoru, koji je osvanuo u 40 različitih časopisa svijeta – kaže Bojanić.

Bojanić kaže da ovo Udruženje sa preko 300 svojih članova radi na promociji lovnog turizma i samih destinacija poput opština Pale i Istočni Stari Grad, te grada Istočno Sarajevo.

-Pozivamo sve ljubitelje lova da dođu u lov na divljač, prevashodno na vuka i medvjeda, zato što je populacija medvjeđe divljači u porastu i zbog toga što smo upravo gazdovanjem na području pomenutih opština doprinijeli razvoju medvjeđe divljači, te zbog toga što imamo dosta jedinki na našem terenu – kaže Bojanić.

Bojanić kaže da mnogo treba raditi na širenju popularnosti komercijalnog lova, te raditi na tome da se privuku lovci iz inostranstva, jer su to uglavnom ljudi sa velikom platežnom moći i koji posjeduju vrijednu lovačku opremu i naoružanje.

-Mi se možemo pohvaliti da nam je brojnost članova u porastu i upravo radimo na tome da edukujemo ljude. Lov nije samo uzeti pušku i odstrijeliti divljač, nego prvenstveno, lov je zaštita i uzgoj divljači, druženje ljubitelja prirode i na posljednjem mjestu je nadgledanje životne populacije, da ono što ne učini priroda, da to učini čovjek – kaže Bojanić.

Bojanić dodaje da je veoma važno obezbjediti mir u lovištu i voditi računa da se uvijek odstrijeli divljač koja nije zrela, koja je bolesna i paziti da ne dođe do parenja te nezrele divljači, gdje najviše pažnje posvećuju kod srneće divljači.

Jedan od najstarijih članova LU „Jahorina“ iz Pala je naš treći sagovornik Jovan Košarac, koji iza sebe ima dugu lovačku karijeru i uz to mnogo lovačkog iskustva.

-Imam 77 godina, a 35 godina se bavim lovom. Smatram da imam veliko iskustvo u lovu i zbog toga bih svojim mlađim kolegama poručio da uvijek budu disciplinovani i da paze na one sa kojima idu u lov, jer on ponekad može biti i opasan – ističe Košarac.

Kako kaže, za tih 35 godina u lovu stekao je mnogo i dobrih i loših iskustava, ali dodaje da se na sreću sve uvijek dobro završavalo.

-Mogu se pohvaliti da je bilo dosta uspjeha tokom moje lovačke karijere. Pamtim najviše kada sam odstrijelio vepra od 150 kilograma i to je moj najveći ulov – kaže Košarac.

Lovačko udruženje „Jahorina“ kroz svoje četiri sekcije posjeduje i četiri planinarska doma koja se nalaze na lokacijama Majdani, Crepoljsko, Prača i Ljuta strana. Svi ovi domovi posjeduju prostorije za smještaj i boravak lovaca koji se tamo okupljaju nakon dolaska iz lova i uz prigodno druženje i dobar ulov druže.

Autor: Miljan Rašević