Iako djeluje da je hrana maksimalno poskupjela u kratkom periodu, te da nema dalje, izgleda da nije baš tako.

Naime, cijeli svijet bruji o tome da bi cijene mogle dodatno da skoče, nakon što je Rusija obustavila isporuku žitarica iz Ukrajine.

Kretanje teretnih brodova koji prevoze ukrajinske žitarice u Crnom moru danas nije odobreno, objavio je Zajednički koordinacioni centar (JCC) zadužen za nadzor medjunarodnog sporazuma potpisanog ljetos.

- Zajednički dogovor nije postignut unutar Centra oko izlaska i ulaska teretnih brodova 30. Oktobra - navedeno je noćas u saopštenju poslije odluke Moskve da prekine učestvovanje u sporazumu o prevozu žitarica potpisanom 22. jula u Istanbulu zbog napada dronovima na ruske brodove u zalivu Sevastopolja u Krimu.

Ruske vlasti saopštile su u subotu da se povlače iz sporazuma o izvozu žitarica iz ukrajinskih luka, vitalnog za snabdijevanje hranom u svijetu, poslije napada u crnomorskom poluostrvu Krim, koji Moskva pripisuje Ukrajini i Velikoj Britaniji.

Ruske vlasti su povlačenje iz sporazuma objasnile napadom bespilotnim letjelicama na vojne i civilne brodove ruske Crnomorske flote stacionirane u zalivu Sevastopolja, u Krimu pripojenom Rusiji 2014. godine.

Zajednički koordinacioni centar koji okuplja delegate Rusije, Ukrajine, Turske i UN u Istanbulu, precizirao je da ga je Rusija informisala o svojoj "zabrinutosti zbog bezbjednosti tereta" i to je prenijela turskim i ukrajinskim delegacijama. Iz Ankare nije bilo zvanične reakcije poslije te objave.

Devet teretnih brodova moglo je juče da prođe pomorskim koridorom u Crnom moru, a još deset je spremno za prolaz u oba smjera, naveo je Centar koji nadgleda dobru primjenu sporazuma.

Centar sprovodi inspekciju teretnjaka koji idu Bosforom u oba smjera, prazni i puni, a to rade po dva inspektora iz Rusije, Ukrajine, Turske i Ujedinjenih nacija.

Sporazum o žitu zaključen u julu pod okriljem UN i Turske, omogućio je izvoz nekoliko miliona tona žitarica blokiranih u ukrajinskim lukama  krajem februara.

 Ambasador Rusije u SAD Anatolij Antonov izjavio je da je nepravedno optuživati Rusiju za povlačenje iz Sporazuma o izvozu žita iz ukrajinskih luka koje je prouzrokovano nepromišljenim postupkom Kijeva.

Antonov je naglasio da Rusija ne može da nastavi učešće u Sporazumu zbog ozbiljnih bezbjednosnih zabrinutosti.

- Za obustavljanje implementacije sporazuma nepravedno je osuđivati Rusiju. To se dogodilo zbog nesmotrenosti ukrajinskih vlasti. Što se tiče insinuacija o `provociranju` gladi, želimo da podsjetimo na naše stalne apele da se hrana šalje prevashodno u zemlje u nevolji. Međutim, umjesto toga dobra polovina cjelokupnog tereta svih brodova po `žitnoj šemi` otišla je u razvijene zemlje - rekao je Antonov.

On kaže da su Somalija, Etiopija, Jemen, Sudan i Avganistan u okviru inicijative za žito dobili samo oko tri odsto poljoprivrednih proizvoda.

Antonov je istakao da je reakcija Vašingtona na teroristički napad na luku Sevastopolj nečuvena.

- Nismo vidjeli nikakvu osudu nepromišljenih postupaka kijevskog režima - rekao je Antonov.

On je istakao da postoji "potpuno zanemarivanje očiglednih znakova umiješanosti pripadniha specijalnih vojnih snaga Britanije" u organizovanju napada dronom.

Američki državni sekretar Antoni Blinken rekao je juče da Vašington poziva Rusiju da nastavi učešće u Sporazumu.

Blinken je optužio Moskvu za korištenje hrane kao oružja i rekao da povlačenje Rusije iz Istanbulskog sporazuma "direktno utiče na zemlje sa niskim i srednjim prihodima i globalne cijene hrane".

Američki predsednik Džozef Bajden rekao je da je povlačenje Rusije iz Sporazuma "nečuveno" i da će "povećati broj gladnih".

Zamjenik predsjednika gornjeg doma ruskog parlamenta Konstantin Kosačov izjavio je poslije odluke Moskve da suspenduje učešće u crnomorskoj inicijativi za žito da je Rusija spremna da u potpunosti zamijeni ukrajinsko žito na svjetskom tržištu.

On je rekao da je oko 10,5 miliona tona ruskog žita već poslato u zemlje Azije i Afrike.

Britansko ministarstvo odbrane je saopštilo da Kremlj "prodaje lažne priče", kako bi odvratio pažnju sa događaja u Ukrajini. Neimenovani izvor vlade je za Telegraph rekao sljedeće:

- Ukrajina je jedan od najvećih izvoznika pšenice i žitarica na svijetu. Ako ograničite izvoz, cijena robe raste i to se ojseća svuda. Imaće uticaj.

David Laborde, viši naučni saradnik na Međunarodnom institutu za istraživanje politike hrane, rekao je za britanski medij da bi cijena pšenice mogla da poraste za 10%, kada se tržišta otvore sutra, 31. oktobra, te da će se efekti osjećati u cijelom svijetu još mjesecima, prenosi Telegraf.rs.

- Hrana je već skupa, a ovo će je dodatno poskupjeti - dodaje se.