Ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u mjesecu – 30. marta 2025. godine, a kazaljke će se pomjeriti jedan sat unaprijed. Za pomicanje kazaljki na satu zaslužan je novozelandski entomolog Džordž Vernon Hadson, a kazaljke će se pomjeriti u 02:00 na 03:00 časova.

Hadson je na temelju svojih istraživanja o prilagođavanju životu u različitim uslovima došao do zaključka kako čovjeku više odgovara život danju nego noću. Zbog toga je 1895. godine predložio da se kazaljke na satu pomaknu dva sata unaprijed kako bi se tokom ljeta iskoristilo više dnevnog svjetla nego u popodnevnim satima.

Prvi put su praksu pomicanja sata uveli Nijemci 1916. godine, a zatim su im se pridružile Velika Britanija i SAD. Osim ljetnog računanja vremena, naziva se još i proljetno računanje vremena. Trenutno većina zemalja u Evropi i gotovo sva Sjeverna Amerika pomiču kazaljke na satu dva puta godišnje.

Pomjeranje sata proizilazi iz želje da se što bolje iskoristi dnevna svjetlost, posebno u ljetnim mjesecima. Namjera je bila da se smanji potrošnja energije, ali savremena istraživanja pokazuju da su te uštede minimalne.

Evropska unija je 2018. predložila da se prekine sezonsko pomjeranje sata, ali države članice nisu uspjele da se dogovore oko uniformnog vremena. Iz tog razloga, nastavićemo da pomjeramo sat najmanje do 2026.

Iako više od 70 zemalja širom svijeta i dalje pomjera sat, nekoliko zemalja je već ukinulo tu praksu. Među njima su Rusija, Turska i Bjelorusija, koje su se opredijelile za stalno ljetno računanje vremena. Tu je i Island koji zbog svoje lokacije ne treba da pomjera sat.