Iako je ovaj postupak, prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, potpuno legitiman, opštinama i gradovima ništa dobro nije donosio, a u većini slučajeva, završavao je neslavno.
Ipak, bez obzira na takvu prošlost ovog postupka, u posljednja dva mjeseca su pokrenuti novi opozivi, i to načelnice Drvara, Dušice Runić, i načelnika Višegrada, Mladena Đurevića, a kakav će njihov ishod biti ostaje da vidimo.
Politička pozadina
Član Centralne izborne komisije BiH, Vehid Šehić, potvrdio je neslavne završetke do sada pokrenutih opoziva u Srpskoj, ali i prokomentarisao njihovu pozadinu.
– Nažalost, danas smo nerijetko svjedoci zloupotrebe zakona, ali i dovođenja opoziva u vezu s političkom pozadinom. Izbornim zakonom Republike Srpske, kao i Zakonom o izboru načelnika i gradonačelnika, predviđena je mogućnost pokretanja postupka opoziva (grado)načelnika, ali konačan sud o tome daju birači na dan kada se donese odluka o pokretanju postupka. Nažalost, mi smo imali vrlo često, isključivo iz političkih razloga, primjere zloupotrebe ovog prava. Kod nas je politika interesna sfera, pa ako se (grado)načelnik nekome ne sviđa, jedna trećina odbornika može donijeti odluku da se krene u postupak opoziva – objašnjava Šehić. Naglašava da bi se trebali pronaći načini koji bi spriječili zloupotrebu ovog prava.
– Ukoliko iz nekih razloga dio odbornika u nekom opštinskom predstavničkom tijelu ide na opoziv isključivo iz političkih ili interesnih razloga, a taj postupak ne uspije, treba razmišljati o tome kako sankcionisati one koji su pokrenuli takav opoziv. Međutim, to u zakonu ne postoji. Ja sam pristalica toga da se raspusti to predstavničko tijelo, te da građani ponovo biraju – rekao je Šehić.
Finansijski gubici
Načelnik opštine Teslić, Milan Miličević, koji je i sam bio na udaru opoziva prije dvije godine, kaže da takav postupak nikada ništa dobro nije donio opštinama i gradovima, a najmanje građanima. Osim što izrodi nove tenzije, navodi on, uz opoziv idu i značajni troškovi.
– Bilo bi mnogo korisnije ta sredstva iskoristiti u projekte. Nikad iza opoziva ne stoji bilo šta što je korisno i dobro za život ljudi i za razvoj tih opština, nego se uvijek radi o političkom nadmudrivanju, bez obzira na to o kojoj se političkoj partiji radi. Ja sam to prošao i znam koliku je štetu napravilo opštini, jer dok dođete do opoziva imate na sceni političku krizu koja traje najmanje pola godine. U tom periodu imate lokalne skupštine koje ne funkcionišu u skladu sa vizijama i potrebama razvoja koje predlaže načelnik, ali i indirektne troškove nastale neusvajanjem raznoraznih programa, regulacionih planova, projekata, izgradnje… Ne mislim ništa dobro o opozivu kao pojmu, ali ni o onome što slijedi nakon neuspjelog pokušaja – ako opoziv ne uspije, a u 90 odsto slučajeva je tako, nikakvim sankcijama ne podliježu oni koji su ga izglasali – zaključio je Miličević.Usijane tenzije, finansijski gubici i politička pozadina – sve ovo je išlo pod ruku sa većinom do sada pokrenutih opoziva (grado)načelnika u Srpskoj.