Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da će svi oni koji se bave strukom, bez politike i političkih poena, ocijeniti da je izlazak na Londonsku berzu istorijski trenutak za Republiku Srpsku.

– Znam da će sad mnogi da kritikuju, ali to naše zaduženje bilo je planirano u budžetu za 2021. godinu koji je usvojila Narodna skupština 15. decembra prošle godine. Tamo je odluka koja prati to zaduženje – istakao je Višković.

Prema njegovim riječima, Vlada Republike Srpske nije prekršila nijedan jedini zakon.

– Na emisiju naših obveznica odazvala su se 54 zainteresovana kupca, a najveći broj njih je sa prostora Amerike i Evrope. Mi smo prvi put izašli na svjetsko finansijsko tržište i uspjeli da emitujemo naše evro obveznice po kamati od 4,75 odsto – rekao je Višković sinoć za RTRS.

Višković je podsjetio da je Republika Srpska 2017. godine izlazila na Bečku berzu, gdje su njene obveznice kupile banke sa prostora BiH po istoj kamatnoj stopi, ali sa značajno većim pratećim troškovima.

– Mi imamo bonitet B3 za BiH i ne možemo se oteti tome, htjeli to ili ne. Naši ekonomski pokazatelji su ocijenjeni najvećom mogućom ocjenom. Naša trenutna zaduženost dobila je najveću ocjenu. Najmanju ocjenu dobilo je ustavno uređenje BiH, gdje su nas lomili sa raznim pitanjima – pojasnio je Višković.

Premijer Srpske je naveo da su mnogo jače ekonomije imale daleko veću kamatnu stopu kada su prvi put izlazile na Londonsku berzu, pa je Turska prvi put dobila kamatu 11 odsto, Srbija oko devet odsto, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Sjeverna Makedonija, svi su na prvoj emisiji imali značajno veće kamate nego što je dobila Republika Srpska.

– Ovdje mnogi nisu srećni što je Republika Srpska na takav način obezbijedila novac. Trebalo je da budemo nečiji poslušnici, od nekoga da zavisimo, a taj neko da nas ucjenjuje – rekao je Višković i dodao da je Srpska izlaskom na Londonsku berzu pokazala da ima institucije, ljude, kapacitet da obezbijedi dodatna finansijska sredstva za svoj budžet i građane, bez ucjena.

On je istakao da je zaduženje na Londonskoj berzi već ušlo u ukupno zaduženje i javni dug Srpske sa 31. decembrom prošle godine i dodao da je zaduženje za 2021. godinu 850 miliona KM.

– Naš javni dug je 42,3 odsto, a maksimalno je 55 odsto. Naš ukupni dug je 53 odsto, a maksimano je 60 odsto – rekao je Višković i dodao da apsolutno nisu tačne tvrdnje da je Republika Srpska prezadužena, što je nazvao politikantstvom, potrebom opozicije da se nešto kaže, bez ikakvog argumenta.

On podsjeća da Republika Srpska nije još došla ni do granice za zaduženje koja je zakonom propisana, navodeći da Crne Gora ima zaduženje veće od 120 odsto.

– Novac sa Londonske berze kada stigne, planiran je za budžet za 2021. i biće servisirane obaveze koje su navedene u ovom budžetu – rekao je Višković i dodao da su podaci na šta će biti utrošen ovaj novac objavljeni na sajtu Vlade Republike Srpske i svako to može da pogleda, na plate, penzije, podsticaje, investicije i sve ono što jedan budžet treba da finansira.

Višković podsjeća da su prije izlaska na Londonsku berzu obavljeni razgovori sa domaćim bankarima o tome na koliko novca Srpska može računati ako emituje obveznice i oni to kupe i došlo se do iznosa manjeg od 200 miliona KM, odnosno bankarski sektor nije imao dovoljno sredstava da isprati potrebe budžeta i tog kreditnog zaduženja.

– Mi smo domaćim bankama ostavili taj kapital za našu privredu i građane. Da smo mi povukli sav taj slobodan novac u budžet, nijedan naš privredni subjekat ili fizičko lice kome taj kredit znači da spasi sebe i svoju porodicu, ne bi mogli doći do kreditnih sredstava ili bi došli po nekim kamatama koje su enormne – ističe Višković.

On je ukazao da projekcije pokazuju da se nastavlja rast prihoda, pa ako se to zadrži, do kraja godine Srpska može računati da će prihodi rasti do 300 miliona KM više nego što je planirano.

Govoreći o povećanju plata nakon vaskršnjih praznika, prvenstveno zdravstvenim radnicima, a onda i ostalima, Višković je najavio razgovore sa sindikatima, poslodavcima i svim ostalim poslovnim partnerima.

– Ispoštovaćemo sve zakonom predviđene procedure. Resorna ministarstva će sa nadležnim sindikatima obaviti prvi krug konsultacija. Moraćemo ići i na izmjene i dopune određenih zakonskih rješenja. Vjerovatno ćemo biti u poziciji da to radimo po hitnoj proceduri i da tražimo od Narodne skupštine Republike Srpske da to urade kako bi već pri isplati junske plate početkom jula primijenili to povećanje – rekao je Višković.

Govoreći o povećanju plata u realnom sektoru, Višković je podsjetio da je zahvaljujući Zakonu o podsticajima iz 2019. koji predviđa povrat uplaćenih poreza i doprinosa na povećanje plata od 50 do 70 odsto, do danas nekoliko desetina hiljada radnika dobilo veće plate.

– Mnogi su poslodavci u realnom sektoru iskoristili taj zakon i zato smo 2020. imali realno povećanje plata od 5,6 odsto, a onda iz tog realnog povećanja i one deflacije od 1,2 odsto, imali smo i povećanje penzija za tri odsto – ističe Višković i dodaje da se od ove godine, umjesto svakih šest mjeseci, povrat ovih sredstava isplaćuje poslodavcima na svaka tri mjeseca.

Sa svim ovim javnim mjerama, ističe Višković, Vlada Republike Srpske želi da podstakne javnu potrošnju, koja je motor razvoja svih ostalih segmenata jedne ekonomije, odnosno privrede, rasta bruto domaćeg proizvoda /BDP/.

On je istakao da je Kompenzacioni fond više nego opravdao svoje osnivanje, pa je u 2020. izdvojeno za zdravstveni i realni sektor 218 miliona KM.

– Zaista pokušavamo da kao mala ekonomija činimo ustupke i pomažemo u skladu sa našim mogućnostima. Bio bih presretan da možemo puno više, ali kada pogledate odnos iznosa pomoći i broja stanovnika i to uporedite sa velikim zemljama i ekonomijama, mi za njima uopšte ne zaostajemo – rekao je Višković.