Predstava "Mala sirena" D‌ječijeg pozorišta Republike Srpske otvoriće jubilarni 25. Međunarodni festival profesionalnih lutkarskih pozorišta za d‌jecu "Lut fest", koji će od 22. do 27. septembra biti održan u Istočnom Sarajevu u organizaciji "Forum teatra" iz ovog grada, udruženja od značaja za kulturu Republike Srpske.

Učešće će uzeti poznata lutkarska pozorišta iz Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije, Rusije, Bugarske, Jermenije, Južne Koreje i Mađarske.

Najmlađa publika tokom šest dana festivala, između ostalih, imaće priliku da pogleda predstave "Utopija" Lutkarskog kazališta Mostar, "Snježana i sedam patuljaka" Pozorišta lutaka "Pinokio" Beograd, "Sašine priče" teatra iz Sankt Peterburga,  "Zec i pas" Pozorišta lutaka "Pinokio" iz Beograda, "Drvosječa i nebeska vila" korejskog pozorišta, "Kad imaš kućnog zmaja" Državnog lutkarskog pozorišta iz bugarskog grada Sliven, "Zmajić Ogi" Narodnog pozorišta "Toša Jovanović" Zrenjanin, te "Alisa u zemlji drveća" Kruševačkog pozorišta, a Vitomir Mitrić, direktor "Lut festa", više o programu festivala i samom lutkarstvu govorio je za "Nezavisne".

NN: Koliko je u postratnom vremenu bilo teško osnovati ovaj festival i očuvati ga da traje dosadašnjih četvrt vijeka?

MITRIĆ: Zanimljivo je pitanje i odgovor bi bio u kontekstu kroz šta je sve prošao "Lut fest", trajao i održavao svoje predstave. O tome govori broj zemalja koje su učestvovale na festivalu, a to je s ovom godinom 44 zemlje i više od 200 predstava. Nije bilo jednostavno, ali entuzijazam i velika želja da se taj jedan pozorišni segment održi u Istočnom Sarajevu i da bude prosperitet što se tiče kulture u svojoj sredini uslovili su da stignemo do ovog jubileja.

NN: Ovogodišnji moto festivala je "Jezik lutkarstva", a gosti Vam dolaze iz sedam zemalja. Kolika je prednost ovakve vrste festivala u odnosu na ostale, jer kažu da lutkarstvo govori svim jezicima svijeta?

MITRIĆ: Predstave koje su selektovane na ovaj festival govore tim jezikom lutkarstva, pa je takav i ovogodišnji moto. Dakle, nema prepreke u umjetničkom izrazu, većina predstava je bez jezika, ali govore tim jezikom duše i jezikom lutkarstva. S druge strane, i publika, odnosno d‌jeca u Istočnom Sarajevu, je već navikla na takve vrste predstava. U početku je bilo problema kad čuju da predstava dolazi iz neke zemlje van našeg govornog područja, međutim svijest u tom segmentu se izuzetno promijenila kod roditelja, škola i vrtića koji pojedinačno ili organizovano d‌jecu dovode na festival, tako da to možemo smatrati velikim uspjehom.

NN: Po Vašem iskustvu, u kojim zemljama svijeta je lutkarstvo najrazvijenije i čija škola lutkarstva je posebno na cijeni?

MITRIĆ: Mogao bih reći da sve zemlje imaju specifično lutkarstvo, ono koje je tradicionalno u određenoj sredini. Međutim, mislim da je bugarski obrazovni sistem najviše napredovao u odnosu na Poljsku, Češku i Slovačku, gd‌je je takođe razvijeno lutkarstvo. Bugari imaju akademiju koja najviše drži do lutkarstva, tako da su oni u tom segmentu postigli najveći uspjeh i imaju najviše pozorišta. Mislim da samo u Sofiji ima pedesetak pozorišta i samostalnih pozorišnih trupa, tako da je lutkarsko pozorište izuzetno razvijeno u Bugarskoj, a mi upravo sarađujemo sa profesorima Bonjom Lungovim i Konstantinom Karakostovim koji su ove godine na festivalu u stručnom i žiriju publike i kritike.

NN: S tim u vezi, recite nam nešto o ovogodišnjem programu?

MITRIĆ: Ove godine je u selekciji bilo 30 predstava. Mi smo se odlučili za 11 predstava koje su zadovoljile kriterijume ovogodišnje selekcije i mota "Jezik lutkarstva". Te predstave su, može se reći, specifične po samom izrazu, a i po istraživanju u lutkarstvu, tako da će publika imati priliku da pogleda 11 predstava u zvaničnom programu. Nekoliko predstava će se reprizirati da bismo uspjeli zadovoljiti potrebe Istočnog Sarajeva, kao i publike iz opština istočnog dijela Republike Srpske, koja će dolaziti u Istočno Novo Sarajevo. Tu će se igrati predstave na sceni Narodnog pozorišta i sceni Kulturnog centra Istočno Novo Sarajevo.

NN: Naravno, imate i prateći program?

MITRIĆ: Prateći program zamišljen je kroz interaktivne radionice. Imamo jednu radionicu koju organizuje pozorište iz Južne Koreje. To je radionica izrade tradicionalnih korejskih maski, koje će učesnici izrađivati uz muziku. Druga radionica je izrada predmeta od balona i animacija tih predmeta. Riječ je takođe o interaktivnoj radionici sa publikom, koja je ujedno i učesnik. Imaćemo i promociju knjige Vahida Durakovića o bijenalu lutkarstva u Bugojnu, a tu je i masterklas predavanje profesora Lungova i Karakostova. Predavanje je na temu razlike između dramskog i lutkarskog pri igranju pozorišnih predstava, tako da možemo biti zadovoljni pratećim programom koji je edukativni i interaktivni, ali bilo je godina kada smo imali dosta obimniji prateći program. Ovu godinu smo koncentrisali na lutkarske predstave i ovaj program koji sam vam rekao.

NN: Kada se govori o "Lut festu" uvijek se priča i o decentralizaciji kulture. Da li je decentralizacija samo mrtvo slovo na papiru ili ima svoju težinu u praksi?

MITRIĆ: Mi kada govorimo o decentralizaciji, u stvari ne govorimo o decentralizaciji na republičkom nivou, nego o decentralizaciji kulture Istočnog Sarajeva i opština u istočnom dijelu Republike Srpske. "Lut fest" ima cilj da d‌jecu iz drugih opština koja nemaju priliku da prate bilo kakva pozorišna događanja dovedemo u pozorište i otkrijemo im tu magiju. Mi smo i prethodnih godina takođe imali igranje predstava u gradovima i opštinama istočnog dijela Republike Srpske, a ove godine smo tom programu dali veći značaj jer će d‌jeca dolaziti u Istočno Sarajevo, gd‌je će na sceni Narodnog pozorišta gledati predstave. Mislim da se decentralizacija može smatrati jednim izuzetno dobrim potezom i da bi drugi festivali takođe tome trebalo da posvete pažnju.

NN: Za kraj, da li ste zadovoljni podrškom nadležnih?

MITRIĆ: Iako je festival u potpunosti spreman za realizaciju, još nisu obezbijeđeni finansijski uslovi za realizaciju festivala, ali očekujemo da će na sastanku Organizacionog odbora koji će se održati do kraja sedmice, a čiji je predsjednik Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, riješiti pitanje finansiranja festivala. Ovd‌je bih pomenuo da imamo i skromnu finansijsku pomoć Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, te samo jednog sponzora, a to je bronzani sponzor festivala, kompanija "Bambi".