Tržište radne snage u BiH prolazi kroz najveću transformaciju u istoriji, a da taj proces uveliko traje pokazuju podaci da je na domaćim gradilištima, trgovinama, mesnicama uz radnike iz regiona sve više stranaca, među kojima su i oni iz Turske, Kine, ali i Sirije, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH naveli su da je u prošloj godini izdato 2.987 radnih dozvola, od čega je 1.805 novih, a 1.182 produženih.

- Na kraju prošle godine bilo je 2.775 važećih radnih dozvola, od čega je 960 izdato u okviru kvote, a 1.815 izvan toga broja - naveli su u agenciji.

Najviše radnih dozvola lani je otišlo u ruke državljana Srbije i to 622, zatim Turske 334, dok se na trećem mjestu nalazi Hrvatska sa 193, a na četvrtom Kina sa 124 radne dozvole. Zeleno svjetlo za rad u BiH dobilo je i 122 državljana Kuvajta, 108 Saudijske Arabije te 98 Ujedinjenih Arapskih Emirata. Nešto manje radnih dozvola i to 88 otišlo je u ruke državljana Crne Gore te 87 Sirije, dok su 82 dozvole dobili oni koji imaju pasoš Italije, a 68 sa pasošem Egipta.

Prema analizi Agencije za zapošljavanje broj izdatih radnih dozvola u 2021. povećan je u odnosu na godinu ranije za 400.

Kada je riječ o djelatnostima, najviše stranaca posao je dobilo u trgovini i to 527, zatim u oblasti poslovanja nekretninama njih 343, dok je u građevinarstvu zaposleno 286 strana radnika.

- U oblasti umjetnost, zabava, rekreacija posao je dobio 281 državljanin drugih zemalja, a u prerađivačkoj industriji njih 233. Uslužne djelatnosti ojačane su sa 180 stranca - naveli su u Agenciji za rad.

Već ove godine može se očekivati povećanje broja stranaca na domaćem tržištu, jer nadležne agencije mijenjaju svoje planove i to u pravcu povećanja broja izdatih radnih dozvola za strance.

U Zavodu za zapošljavanja RS naveli su da radne dozvole izdaju samo ako na evidenciji nezaposlenih nema radnika koje traže poslodavci. U prošloj godini zavod je izdao 1.095 radnih dozvola, dok je godinu ranije zeleno svjetlo za posao na tržištu Srpske dobilo 895 državljana drugih zemalja.

- U prethodne dvije godine najviše radnih dozvola izdali smo državljanima Srbije, Kine, Turske i Albanije - naveli su u Zavodu. Poslodavci pojašnjavaju da se tržište radne snage mijenja te da će na poslovima u RS biti sve više stranaca jer su građevinari, poljoprivrednici ali i ugostitelji ostali bez radnika.

- Sa nadležnim institucijama nastojimo da pojednostavimo neka akta da bi jednostavnije mogli zaposliti strane radnike, jer su potrebni našem tržištu - rekao je predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić i dodao da stranci dolaze jer za to imaju ekonomsku računicu.

Trivić je ponovio i da pojedini građani Srpske odlaze u druge države, iako i u svojoj zemlji mogu zaraditi za pristojan život.

- Zbog toga mi moramo naći one koji će graditi zgrade ili raditi u mesnicama. Mesari nemaju male plate, ali kod nas niko neće da se bavi tim poslom. Zbog toga dolazi neko iz Turske, jer mu se to isplati. Plata mesara kod nas je oko 1.500 maraka pa i veća - naveo je prvi čovjek poslodavaca.

On je ponovio i da plate u RS rastu onoliko koliko tržište dozvoljava.

- Plata ne pada sa neba. Dobija se iz neke cijene. Potrebno je raditi na tehnološkom razvoju da bismo dobili produktivnijeg radnika, koji će za svoje radno vrijeme proizvesti što više proizvoda da bi više novca otišlo na kraju i za njegovu platu. Ako ostajemo na manuelnim poslovima, onda nema ni budućnosti ni velike plate - rekao je Trivić i dodao da se kroz ankete pokazalo i da veliki broj ljudi odlazi iz RS zbog nestabilne političke situacije, jer ne žele da njihova djeca žive u takvim uslovima.

Ekonomisti u Srpskoj pojašnjavaju da su poslodavci primorani da zapošljavaju strance zbog nedostatka domaćeg kadra. Ekonomista Goran Radivojac ističe da će domaće tržište radne snage u idućih pet do deset godina doživjeti najveću transformaciju u istoriji.

- U nekim djelatnostima je već duže teško naći radnike. Zbog toga će BiH morati da uvozi radnu snagu, što će s druge strane značajno uticati na naše društvo, kako s kulturološkog tako i s tradicionalnog aspekta - rekao je Radivojac.

Kada je riječ o radnim dozvolama koje su izdate državljanima Srbije, Saša Trivić pojašnjava da je uglavnom riječ o bračnim drugovima državljana BiH.

- Oni su udajom stekli uslove za prebivalište na teritoriji BiH. I u tom prvom procesu moraju da imaju i radne dozvole - rekao je Trivić.