Povećanje temperature izazvano klimatskim promjenama smanjuje vrijeme spavanja ljudi širom svijeta, a problem će se znatno pogoršati do kraja vijeka ako čovječanstvo ne uspije da obuzda svoje emisije ugljen-dioksida, pokazalo je nedavno istraživanje objavljeno u časopisu „One Earth“.

Do ovog zaključka došao je tim istraživača, predvođen Kelton Minorom sa Univerziteta u Kopenhagenu. Oni su, u periodu između 2015. i 2017, prikupljali podatke sa narukvica za praćenje spavanja koje je koristilo preko 47.000 ljudi u 68 zemalja, prenosi „Klima101“.

Prikupljene podatke o spavanju su uporedili s lokalnim podacima o vremenskim uslovima. Rezultati su pokazali da neuobičajeno vruće noći, one iznad 30°C, uzrokuju da ljudi spavaju u prosjeku oko 14 minuta kraće.

Studija je otkrila da prosječan građanin svijeta već sada gubi 44 sata sna godišnje. Ovaj gubitak sna povezan je s činjenicom da ljudsko tijelo treba da se ohladi prije nego što zaspi, ali to postaje teže kada je previše vruće.

Kombinovanje podataka s različitim klimatskim scenarijima pokazuje da bi do kraja 2099. vrijeme izgubljenog sna moglo da poraste na 50 do 58 sati godišnje. Vjerovatnoća da će spavanje trajati manje od optimalnih sedam sati takođe se povećava kako temperatura raste.

Pored toga, Kelton Minor i njegove kolege su uočili da su određene grupe ranjivije od ostalih, pa je efekat temperature na gubitak sna znatno veći za stanovnike zemalja sa nižim prihodima, kao i za starije osobe i žene.

Istraživanje pokazuje i da ljudi nisu promijenili svoje svakodnevno ponašanje kako bi se izborili sa nedostatkom sna, odnosno izgubljene sate za odmor nisu uspjeli da nadomjeste dremanjem tokom dana. Ispitanici se takođe nisu adaptirali na sezonske vrućine, to jest nije primijećeno da lakše spavaju tokom tople noći na kraju ljeta nego početkom ljeta.

Rezultati studije bi trebalo da budu uvod u šire istraživanje o uslovima spavanja stanovništva koje živi u najtoplijim oblastima svijeta, posebno u Africi, Centralnoj Americi i na Bliskom istoku, navodi se u radu. Ova tema bi prije svega trebalo da je u fokusu donosilaca odluka i političara koji će biti odgovorni da gradovi i mjesta stanovanja budu prilagođeni očekivanim porastima temperature.