Na današnji dan 1905. godine umro je Žil Vern, francuski pisac naučno-fantastičnih romana. Zaokupljen naučnim otkrićima, dalekim zemljama i istraživačkim podvizima, napisao je više od 50 romana.
Povodom godišnjice, prisjećamo se svjetski značajnog pisca romana za djecu i odrasle, koji se smatra i jednim od glavnih začetnika naučne fantastike. Kada je 2005. godine obilježena stogodišnjica od njegove smrti, cijela godina, u čast umjetnika, prozvana je „Godinom Žila Verna“.
Rođen je u Nantu, u Francuskoj, 1828. godine, u porodici bogate pomorske tradicije, koja je ostvarila vrlo značajan uticaj na njegovo cjelokupno stvaralaštvo. Još kao dječak pobjegao je od kuće da bio bio pomoćnik na jednom trgovačkom brodu. Međutim, ubrzo je uhvaćen u svojoj „maloj“ avanturi i vraćen roditeljima. Već sljedeću priliku odlaska od porodičnog doma Vern će iskoristiti da ostvari svoj san, ponovo suprotan „porodičnim pravilima“.
Godine 1847. odlazi u Pariz da bi studirao prava. Ipak, brzo napušta školu i posvjećuje se pozorištu, bez obzira na očevu strogu inicijativu da završi pravo. Takav izbor potegao je za sobom brojne “restrikcije” i uskoro je Vern ostao bez finansijske podrške porodice, izdržavajući se isključivo od pisanja.
Svoj poziv je shvatio vrlo ozbiljno, proučavajući različite grane nauke prije nego što bi se upustio u stvaralački proces. Vrlo je detaljno proučavao geologiju, inženjerstvo i astronomiju, a kao rezultat ubrzo je uslijedio njegov prvi roman “Pet nedjelja u balonu” iz 1863, potom slijede njegova najbolja djela: “Put u središte zemlje” (1864), “Od Zemlje do mjeseca” (1866), “20.000 milja pod morem” (1870), “Put oko svijeta za 80 dana” (1873), “Misteriozno ostrvo” (1874), “Gospodar svijeta” (1904).
Njegovi junaci i danas se pojavljuju u djelima drugih autora – sjetite se filma “Liga izuzetnih džentlmena”…
Vern je preminuo 1905. godine.
Kroz uticaj koji je izvršio na brojne savremene pisce, potvrdio je svoju literarnu besmrtnost. Većina Vernovih romana predstavlja nadasve uzbudljive storije o pustolovinama u egzotičnim predijelima kako na površini Zemlje, tako i ispod, odnosno iznad nje, kao i u moru. Na ta putovanja Žil Vern obično upućuje grupu protagonista, veoma različitih među sobom, ali po pravilu sa tri stalna člana.
Jedan je domišljati naučnik, drugi je njegov odvažni i snažni pomagač, a treći običan čovjek, koji je najčešće pripovijedač i sa kojim se čitalac najlakše identifikuje.
Za laičku publiku, koja nije pratila naučnu periodiku i koja se u Žil Vernovim djelima prvi put sretala sa mnogim uzbudljivim pronalascima i idejama (leteća mašina, podmornica, televizija, svemirski brod…) francuski pisac je ubrzo postao oličenje samog naučnog napretka: zamisli koje je on preuzimao iz naučnih arsenala i nadasve vješto uklapao u svoja pustolovna djela sve više su pripisivane njemu samom.
Inače, neki momenti iz Žil Vernove biografije imali su čest korelat u njegovim djelima.
Tako, na primjer, dječačke uspomene vezane za luku Nant, u kojoj je odrastao, stoje u osnovi mnogih uzbudljivih scena i epizoda iz njegovog opusa vezanih za more.
Slično tome, Žil Vernovo nesnalaženje u odnosu sa ženama u stvarnom životu vjerovatno predstavlja djelimično objašnjenje uglavnom neuvjerljivih ženskih likova iz njegovih djela.
