Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Vladan Bartula napominje da je ćirilica nazvana po Svetom Ćirilu, te da imati pismo koje nosi ime svetitelja mnogo govori o tome odakle proizlaze kultura, pismenost, književnost i sve što je na ćirilici napisano.

Bartula navodi da je ćirilica najdugotrajnije i najrasprostranjenije pismo u BiH.

-Živimo u vremenu gdje se nekako potire kulturno pamćenje, kolektivna svijest i mijenja identitet. Značajne jubileje još više i snažnije treba obilježavati jer predstavljaju povod da se prisjetimo važnih činjenica iz naše istorije- ističe Bartula za Srnu.

On kaže da je pobornik ideje da se ćirilica ne čuva nametanjem.

-Ne možete nekoga natjerati da piše ćirilicom niti možete natjerati nekoga da ide na liturgiju u crkvu- kaže Bartula, ali smatra da se zato moraju vaspitati nove generacije koje će da vole sebe, svoje porijeklo, vjeru, duhovnost, kulturu, pa tek onda početi da osjećaju ćirilicu kao dio svog bića i identiteta.

On naglašava da je očuvanje ćirilice, kao i cjelokupnog nasljeđa, veoma važno, jer je sastavni dio te kulture i njen kamen temeljac, a, osim očuvanja ćiriličnog pisma, treba čuvati i freske, stare knjige i rukopise.

-U 21. vijeku tehnološki smo toliko razvijeni da nas ne može ništa iznenaditi. Zamislite da nemamo pisma, da ne znamo da pišemo. Pismo i pismenost je toliko značajna stvar, a pomislimo šta je tek značilo za ljude u srednjem vijeku- napominje Bartula.

Obilježavanje jubileja 500 godina Goraždanske štamparije i 800 godina Srpske pravoslavne crkve, koji su se poklopili u ovoj godini, pokazuju da Srbi imaju velike pretke, kao i u kojoj mjeri su bili izuzetan i značajan narod na pozornici svijeta.

-Povlaštena smo generacija koja ima priliku da slavi tako važne velike jubileje. Treba da ih iskoristimo i vidimo šta treba da mijenjamo u budućnosti. Oni su pokazatelji koliko smo se odrodili od sopstvene kulture i koliko se sjetimo ćirilice i nasljeđa samo kad su ti istorijski datumi- navodi Bartula.