Jedan od najvećih srpskih komediografa svih vremena Jovan Sterija Popović /1806-1856/ umro je 10. marta 1856. godine.

Iako se smatra osnivačem srpske drame, on je mnogo važniji kao komediograf, jer se tu ogledao njegov književni talent.

Komedije "Laža i paralaža", "Tvrdica", "Pokondirena tikva", "Zla žena", "Ženidba i udadba", "Kir Janja", "Rodoljupci" i "Beograd nekad i sad" - i danas su redovne na repertoarima srpskih pozorišta.

Jovan Sterija Popović je u svojim komedijima ismijavao mane tadašnjeg društva, naročito pomodarstvo i nadriučenost.

Poslije završenih studija prava u Kežmarku u Slovačkoj, radio je kao advokat u rodnom Vršcu, potom je prešao u Srbiju i postao profesor prava na Liceju, prvo u Kragujevcu, pa u Beogradu.

Kao načelnik Ministarstva prosvjete Srbije Sterija je obavio pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja.

Sterija je učestvovao u organizovanju prvog beogradskog teatra koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije "Smrt Stefana Dečanskog".

On je u početku pisao pod uticajem Lukijana Mušickog i Milovana Vidakovića, ali je "Romanom bez romana" napustio romantičarsku i avanturističku književnost.

U komediji, smatraju kritičari, Sterija je nadmašio sve ono što je u srpskoj književnosti stvoreno prije njega.

On je pisac sa velikom književnom kulturom - prvi je objektivno i kritički posmatrao savremeni život srpskog društva.

U sklopu obilježavanja 150 godina od rođenja i 100 godina od smrti Jovana Sterije Popovića u Novom Sadu je 1956. godine osnovan festival "Sterijino pozorje".

I danas, ovaj festival, na kome pozorišta iz zemlje i inostranstva učestvuju sa djelima srpskih i stranih pisaca, važi za najznačajniju pozorišnu manifestaciju u Srbiji.