Sud BiH ne zna kada bi mogao da bude nastavljen proces protiv Ejupa Ganića i ostalih optuženih za zločine nad civilima i vojnicima JNA počinjenih početkom maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, iako su od posljednjeg ročišta prošla gotovo tri mjeseca.

- Glavni pretres u predmetu `Ejup Ganić i drugi` se ne održava budući da se jedan od optuženih nalazi na liječenju - rekli su Srni iz Suda BiH.

Kako pojašnjavaju, po završetku tog liječenja Sud očekuje da mu bude dostavljena medicinska dokumentacija da bi se moglo izvršiti vještačenje njegovog zdravstvenog stanja i odlučiti o prijedlogu branioca za razdvajanje krivičnog postupka.

Na pitanje Srne o daljim koracima Suda budući da se ročišta u ovom predmetu mjesecima ne održavaju, iz ove pravosudne institucije su odgovorili da će Sud zakazati glavni pretres po okončanju opisane procesne situacije.

U jednom od najsloženijih predmeta kakav je suđenje za zločine u "Dobrovoljačkoj", Tužilaštvo BiH najavilo je saslušanje 277 svjedoka, a do sada su saslušana samo četiri, dok je odbrana najavila saslušanje više svjedoka od Tužilaštva.

Za napad na kolonu, ubistva, ranjavanje i zlostavljanje pripadnika JNA i civila optuženi su Ejup Ganić, Zaim Backović, Hasan Efendić, Hamid Bahto, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško, koji su obavljali visoke političke, vojne i policijske dužnosti.

Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane RBiH i paravojnih muslimanskih formacija kojima su komandovali predratni kriminalci.

Dana 2. maja 1992. godine oko 11.30 časova, oko 200 pripadnika jedinica teritorijalne odbrane tzv. RBiH i "Zelenih beretki", među kojima su bili Sakib Puška, Jusuf Juka Prazina, Emin Švrakić i drugi, kao i jedinica kojima je komandovao sarajevski kriminalac Ismet Bajramović Ćelo, držali su u blokadi, a potom izvršili i napad na Dom JNA u Sarajevu, otvarajući vatru iz cjelokupnog raspoloživog naoružanja.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.

Za samo nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključili struju, vodu i telefone.