Da se sve više stanovnika Srpske okreće porocima pokazuje rast prihoda od igara na sreću, a sve prema tvrdnjama stručnjaka počne od grebe i najjeftinijeg tiketa, a završi u dugovima zbog kojih prodaju čak kuće i stanove.
Prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitak, prema podacima Republičke uprave za igre na sreću, za sedam mjeseci ove godine iznosio je 85,46 miliona maraka, što je za 16,82 miliona KM više u odnosu na isti period lani, kada je ta brojka bila veća za 19,1 milion KM u poređenju sa 2022. godinom. Konstantno povećanje prihoda od igara na sreću pokazatelj je, kako su istakli, rasta discipline u primjeni propisa u oblasti igara na sreću, odnosno Zakona o igrama na sreću koji je usvojen 2019. godine, a koji je nesumnjivo uveo više reda u funkcionisanje tržišta igara na sreću u Srpskoj.
- Osim toga, evidentno je i poštovanje zakonskih odredaba od strane svih priređivača koje se tiču obračuna i plaćanja naknada za priređivanje igara na sreću, što je doprinijelo rastu prihoda i punjenju budžeta Republike Srpske. Takođe, zahvaljujući svakodnevnim inspekcijskim kontrolama Republičke uprave za igre na sreću u velikoj mjeri smanjeno je ilegalno priređivanje igara na sreću, a poslovanje priređivača svedeno u zakonske okvire, čime se značajno uticalo na suzbijanje sive zone u ovoj oblasti - kažu u ovoj upravi.
Psihijatar Aleksandar Pejić kazao je za “Glas Srpske” da broj zavisnika od igara na sreću raste u cijelom svijetu. Ističe da uglavnom sve počinje od grebe i tiketa pa dolazi do uloga koji postaje sve veći, a zatim počnu prvi dugovi i kocka koja polako uvlači u začarani krug.
- Nažalost, sve je više takvih pacijenata. Da bi započeli proces liječenja oni prvo moraju sami sebi da priznaju da su zavisnici i to nije nimalo lako - kazao je Pejić. Dodao je da mnogi ljubitelji igara na sreću nisu svjesni koliki je to problem jer smatraju da je zavisnost samo o alkoholu i psihoaktivnim supstancama, što je društveno manje prihvatljivo i osuđujuće, a samim tim i vidljivije.
- Na njima, u početku, nema nekih vidljivih promjena, ali se na kraju ispoljavaju kroz razdražljivost, nervozu, tugu i slične simptome karakteristične za sve bolesti zavisnosti. Iz iskustva mogu reći da su to najčešće muškarci između 20 i 30 godina života - objasnio je Pejić.
Među zavisnicima o kocki, kao i kod alkoholizma, istakao je on, ima i žena koje se vještije kriju.
- Međutim, ima i mnogo onih koje vuče taj adrenalinski napon dok kockaju i iščekivanje šta će se desiti - kazao je Pejić i dodao da sve mlađi uplovljavaju u svijet igara na sreću.
S druge strane, konstantan rast prihoda od igara na sreću ekonomista Zoran Pavlović vidi u bijedi. Sve više stanovnika, smatra on, ulaže dvije-tri KM, koliko koštaju kafa ili pivo, kako bi dobili deset, pedeset ili nešto više što bi im pomoglo da prežive dan.
- Veoma mnogo ljudi koji su u socijalnoj potrebi jesu praktično konzumenti igara na sreću - rekao je Pavlović i dodao da je niska stopa oporezivosti, takođe, jedan od velikih problema.
U svijetu je, istakao je on, normalno da kockarnice najmanje 50 odsto dobiti moraju da izdvajaju na ime finansiranja socijalnih potreba građana, dok se u BiH one tretiraju kao kompanije kojima je porez deset odsto.
Licenca
U Republičkoj upravi za igre na sreću istakli su da licencu za priređivanje kladioničkih igara trenutno posjeduje 21 priređivač na 794 lokacije, dok je registrovano 35 priređivača igara na sreću na automatima na 771 lokaciji na kojima se nalazi 9.549 automata za igre na sreću. U julu prošle godine, podsjetili su, licencu za kladioničke igre posjedovalo je 19 priređivača na 853 lokacije, dok je bilo registrovano 28 priređivača igara na sreću na automatima na 681 lokaciji na kojima se nalazilo 8.204 automata za igre na sreću.
Piše: Danijela Bajić
