Slobodan Cvetković sa suprugom Savkom i sinom Sinišom već četvrt vijeka nakon rata vodi pravnu bitku za svoj stan. Zbog pravnih igrarija koje se sprovode u Sarajevu već danas bi mogao da se nađe na ulici, jer je, kako kaže, danas tačno u podne naložena prinudna deložacija.

- I nije prva koju nam priređuju. Već je do sada bilo pet prinudnih deložacija i nekako smo uspjeli da ih izbjegnemo - kaže Cvetković.

Veli da je još u februaru 1992. svoj stan u sarajevskoj opštini Novo Sarajevo u ulici Envera Šehovića na broju 92 otkupio u punom iznosu, ali da ni ta činjenica “ne pije vode” jer je riječ o vojnom stanu od oko 80 kvadrata koji su naumili da mu otmu.

Slobodan za “Glas Srpske” kaže da je kao šesnaestogodišnjak došao u Sarajevo i da je u tom gradu završio školu, osnovao porodicu, oženio se Sarajkom Savkom, sa kojom je dobio kćerku i sina.

- Samo zato što sam Srbin i što sam kao medicinski radnik bio zaposlen u vojsci, u Vojnoj bolnici, kako se tada zvala, žele da mi oduzmu sve. Već i ne mogu da nabrojim koliko su puta htjeli da nam otmu stan i da nas izbace na ulicu. Pedesetogodišnji sin Siniša je teški bolesnik, stoodstotni invalid u kolicima sa cerebralnom paralizom. I pored nalaza ljekara da bi svako njegovo izmještanje iz životnog prostora na koji je navikao bilo rizično za njegov život, oni se ne osvrću - priča Cvetković, koji je i sam srčani bolesnik.

Kaže da Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH uporno daje nalog za prinudnu deložaciju opštini Novo Sarajevo i da porodica prolazi golgotu na koju se u Sarajevu i FBiH niko ne osvrće.

- Kada smo uspjeli da se iz izbjeglištva vratimo u Sarajevo od tada nam stavljaju metu na čelo. Očigledno je da su nekome namijenili naš životni prostor i ne ostavljaju nas na miru. Mi smo u sudskom sporu. I pored kupoprodajnog ugovora koji imamo još od 1992. godine, nisu nam dozvolili da stan uknjižimo, jer je riječ o vojnom stanu. Čak je i ombudsman za ljudska prava BiH u oktobru ove godine dostavio dokument u kojem traži da deložacija bude odgođena do okončanja sudskog postupka koji se vodi u Kantonalnom sudu u Sarajevu. I pored toga deložacija je ponovo naložena - priča Cvetković.

Kaže da nema nikakvih problema sa komšijama, ali da svaki dolazak poštara ili zvuk zvona na vratima porodica preživljava kao svojevrstan šok, u strahu da neko dolazi da im oduzme krov nad glavom.

- Nikada nam nisu dozvolili da uknjižimo taj stan, iako imamo kupoprodajni ugovor. Samo traže da stan bude oslobođen i da mi izađemo na ulicu. Mada je Ustavni sud BiH naložio Parlamentu FBiH još u martu 2012. godine da po hitnom postupku u roku od tri mjeseca uskladi Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, to do danas nije urađeno - kaže Cvetković.

Aneks sedam ne važi za Srbe

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH Đorđe Radanović kaže za “Glas Srpske” da je slučaj porodice Cvetković samo jedan u nizu primjera protjerivanja Srba.

- Riječ je o direktnom kršenju Aneksa sedam na koji se tako zdušno pozivaju kada je riječ o Bošnjacima. Upravo na primjeru porodice Cvetković se vidi da taj aneks ne važi za Srbe u FBiH i da se krši na svakom koraku - kaže Radanović.