Sve je manje preživjelih svjedoka zločina u fočanskoj Jabuci u kojem je muslimanska vojska 23. jula 1992. godine svirepo ubila 43 mještanina srpske nacionalnosti, a kao da se čeka da poumiru i svi izvršioci da se ne bi imalo kome suditi, poručili su preživjeli Jabučani sa obilježavanja 32 godine od prvog masovnog stradanja fočanskih Srba u posljednjem ratu.

U 18 srpskih sela podno Jahorine, muslimanska vojska tada je popalila sve kuće i pomoćne objekte na koje je naišla ubijajući sve pred sobom, a milosti nije bilo ni za slijepe i nepokretne starice, djevojke i djecu, koje su ubijali i palili u njihovim kućama.

Najmlađa žrtva bio je trinaestogodišnji dječak Novo Elez.

Crkva Preobraženja Gospodnjeg je minirana i do temelja srušena.

Svjedok zločina Ljubiša Simović priča da muslimanski vojnici nisu birali i da su sve redom ubijali- djecu, starce, slijepe, iživljavajući se na žrtvama.

“Upisivali su slova “U”, masakrirali ih, jezivo, to je bio jedan prizor za nepovjerovati. Svaku od 43 žrtve sam vidio i sahranio, a poslije Djetona smo doživjeli još jedan takav stravičan dan kada smo morali naše pokojnike vaditi i prenijeti u Foču na Gradsko groblje”, kaže Simović.

On navodi da godinama od Tužilaštva BiH dobijaju obećanja da će početi sudski proces, ali da za sada od njih stižu samo obevještenja kada neko od osumnjičenih premine.

- Čuo sam se sa tužiteljicom i rekao sam- vi izgleda kao da svi čekate da svi poumru koje smo stavili na spisak, da i mi izumremo da ne možemo svjedočiti, ne znam do kad ćemo više čekati istinu koju najvjerovatnije nikad nećemo dočekati - ogorčen je Simović.

Svjedok Gordan Mastilo kaže da užas koji se desio tog nesrećnog 23. jula 1992. godine ostaje vječno urezan u pamćenje svih koji su preživjeli.

- Nažalost, ruka prvade ne stiže počinioce, ali nama ostaje obaveza da na današnji dan dođemo ovdje, prislužimo svijeće i da se bar na tren pokušamo da odužimo žrtvama koje su život dale za slobodu Srpske - kaže Mastilo.

On ističe da je zločin za sva vremena izbrisao trag života u Jabuci.

- Kada dođemo sad gore, jedino što možeš je da slušaš tišinu i zagrliš tugu. To je izgleda sudbina Jabučana da to nose sa sobom, da pamte, pričaju, da pokušaju prenijeti na generacije koje dolaze, jer ako se to zaboravi poslije nas onda je sve uzalud bilo - poručio je Mastilo.

Foto: radiofoca.com

Neđo Mastilo, kome su ubijeni brat, rođaci i komšije, kaže da su zločinci sva sela napali u isto vrijeme- u cik zore, sa jedne strane, a da su sa druge strane postavili jake zasjede u kojima su sačekivali i ubijali srpsku nejač.

- Nažalost, ništa se ne preduzima, tužilaštvo i sudstvo i dalje ćute, izvršioci umiru, svjedoci umiru, sve ih je manje, tako da će to otići u zaborav ako se ne bude šta preduzelo u kraćem vremenskom roku - rekao je Mastilo.

Na Gradskom groblju Božovac, gdje su nakon Dejtonskog sporazuma i egzodusa preostalih Srba iz Jabuke preneseni posmrtni ostaci, danas je služen pomen parasos, a rodbina stradalih i opštinske delegacije prislužili su svijeće i položili cvijeće.

Okupljanje Jabučana u svom zavičaju i ove godine je zakazano za Preobraženje Gospodnje, kada će mjesna Crkva, koja je obnovljena 2005. godine, obilježiti svoju slavu.

Novinar: Igor Janković