Entiteti, nesumnjivo je, s obzirom na to da oblasti u kojima imaju nadležnosti, imaju pravo da razvijaju međunarodnu saradnju sa drugim relevantnim subjektima međunarodnog javnog prava i međunarodnim organizacijama.

- Propisivanje da Republika Srpska može ostvarivati i koordinirati saradnju sa institucijama, organima i tijelima EU, njenim državama članicama, državama kandidatima i potencijalnim kandidatima, unapređivati regionalnu i institucionalnu saradnju sa regijama Evrope i svijeta, inicirati, pripremati i predlagati sporazume i protokole za uspostavljanje i razvoj međunarodne saradnje i sl. ne predstavlja preuzimanje nadležnosti BiH u oblasti spoljne politike - navedeno je između ostalog u odluci Ustavnog suda BiH, koji je odlučio da je Zakon o republičkoj upravi u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju u skladu sa Ustavom BiH.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih članova Zakona o republičkoj upravi tražili su bošnjački delegati u Vijeću naroda Republike Srpske kojima je bio sporan sam naziv ovog ministarstva, ali i njegove nadležnosti.

Kako su naveli u zahtjevu za ocjenu ustavnosti, sam naziv Ministarstva implicira da je entitetsko ministarstvo nadležno za oblast evropskih integracija i međunarodnu saradnju koja je "u isključivoj nadležnosti države BiH". Kada je riječ o nadležnostima, Bošnjacima je sporan naročito dio koji se odnosi na iseljeništvo te "koordinacija saradnje sa drugim tijelima u BiH, institucijama, organima i tijelima EU, njenim državama članicama, državama kandidatima i potencijalnim kandidatima u procesu pridruživanja i pristupanja EU".

U svom zahtjevu, sedam delegata Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske navelo je i to da je "intencija zakonodavca" u Republici Srpskoj da putem naziva institucija stvore uslove kojima se, ne samo oduzimaju nadležnosti državi BiH iz domena spoljne politike, nego se pokušava uspostaviti i međunarodnopravni subjektivitet entiteta i to prije svega u domenu spoljne politike.

Na ovu odluku Ustavnog suda BiH svoje mišljenje izdvojio je sudija Mirsad Ćeman, a u kojem je naveo da je Ustavni sud postupio "defanzivno" i da je mogao i morao u ovom slučaju biti eksplicitniji, posebno u definisanju pojedinih ustavnih kategorija, kao što je npr. "spoljna politika".

U Republici Srpskoj kažu da je odluka Ustavnog suda BiH očekivana, da Republika Srpska već sarađuje sa međunarodnim organizacijama i regijama u Evropskoj uniji te da je Ministarstvo za evropske integracije i regionalnu saradnju to koje koordiniše sve te procese.

- Odluka Ustavnog suda BiH i formulacija da Republika Srpska ima pravo na međunarodnu saradnju je u saglasnosti sa Ustavom i ustavnim nadležnostima i iznenadili bismo se da je odlučeno drugačije. Što se tiče evropskih integracija, više od 70 odsto zakonodavstva koje treba preduzeti iz Evropske unije je u nadležnosti entiteta, tako da je bilo kakvo osporavanje nadležnosti Republici Srpskoj u procesu evropskih integracija suludo - rekao je za "Nezavisne novine" Srđan Mazalica, član Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine Republike Srpske.