Uvođenje srpskog jezika u Osnovnoj školi u Glamoču budi nadu u bolje sutra za povratnike u ovoj zapadnokrajiškoj opštini, jer će nakon tri decenije sa prvim septembarskim zvonom Miloš, Dragan, Milica i desetine njihovih drugara pisati ćirilicom na svom maternjem jeziku.

Srpska djeca, koja su većina u glamočkoj osnovnoj školi, njih 80, proteklih godina morala su da se izjasne da li će pohađati hrvatski ili bošnjački jezik, ali njihovim mukama konačno je došao kraj.

- Srećan sam i ponosan, prije svega, kao roditelj djece koja pohađaju školu u Glamoču da će konačno moći da izučavaju maternji jezik - poručio je načelnik Glamoča Nebojša Radivojša. 

On je za „Glas Srpske” rekao da je bio dio pregovaračkog tima sa predstavnicima Vlade Livanjskog kantona koji je konačno uspio da se izbori za pravo srpske djece u Glamoču, koje im je ustavom zagarantovano, ali nije poštovano.

- Na zadovoljstvo đaka, ali i svih Glamočaka, od nove školske godine u našoj školi izučavaće se srpski jezik - rekao je Radivojša.
Oduševljenje ne kriju ni drugi roditelji, ističući da će ovim konačno biti ispravljena dugogodišnja nepravda prema njihovoj djeci.

- Kako objasniti jednom osnovcu da ne može da uči jezik koji mu po rođenju pripada, da ne može da piše ćirilicom kojom su pisali i njegov otac, djed i pradjed... Teško i preteško. Previše je pitanja bilo u malim dječijim glavama, pitanja na koja često nismo znali da odgovorimo. Od septembra gledamo u bolje sutra - kazala je majka jednog osnovca u Glamoču Rada B.

Sa druge strane, ima i onih koji ne vjeruju dok se to zaista ne dogodi.

- Daj bože da to počne od ove školske godine, mada ja baš ne vjerujem jer osim informacija od SNSD-a, ništa zvanično nema ni u školi ni iz ministarstva - rekla je Jelka Vranješ, majka dva osnovca. 

Delegat u Domu naroda u Parlamentu FBiH Goran Broćeta rekao „Glasu” da je od formiranja nove vlade Livanjskog kantona u koju je ušao i SNSD, prioritetna borba bila ona za uvođenje srpskog jezika u školu u Glamoču.

- Na tome smo insistirali do samoga kraja. Ministar pravosuđa Aleksandar 
Rodić u tome je odigrao ključnu ulogu - istakao je Broćeta. 

Dodao je da se nakon srpskog jezika očekuje i uvođenje nacionalne grupe predmeta.

- Zabraniti nekome maternji jezik je najružniji način da ga ponizite i kaznite da uči nešto što mu ne pripada. Posebno sam ponosan što se ovo dogodilo bez peticija, bez blokiranja škola i institucija - kazao je Broćeta, podsjetivši da su u Drvaru i Bosanskom Grahovu roditelji protestima natjerali vlast Livanjskog kantona da dozvole učenje nacionalne grupe predmeta.

On je naglasio da je ovo istorijski dan za srpski narod u Glamoču.

Borba za izučavanje srpskog jezika u Glamoču trajala je godinama, a iako su predstavnici Srba brojnim aktivnostima tražili uvođenje srpskog jezika u školu, jedan od izgovora kantonalne Vlade bio je da nisu planirana sredstva za nastavnika i učitelja srpskog jezika. Čak je i Skupština opštine donosila odluku da će opština preuzeti sve troškove plata i naknada nastavnika srpskog jezika, ali ni to nije imalo pozitivan ishod.

Konkurs

Goran Broćeta je pojasnio da bi trebalo da bude raspisan konkurs za nastavnika srpskog jezika i književnosti.

- Nastava bi trebalo da bude organizovana po planu i programu iz Republike Srpske, onako kako uče i đaci u Drvaru i Bosanskom Grahovu - rekao je on.