Na domaće trpeze u prvih pet mjeseci stiglo je 3,04 miliona kilograma piletine, dok je u istom periodu na inostrano tržište BiH plasirala tek 1,84 miliona kilograma pilećeg mesa.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH od januara do kraja maja BiH je uvezla piletinu u vrijednosti 5,38 miliona maraka. Najviše pilećeg mesa na domaće trpeze stiglo je iz Srbije, Turske, Poljske, Njemačke i Sjeverne Makedonije.
U istom periodu, na inostrana tržišta plasirana je piletina u vrijednosti od 4,52 miliona maraka, a pileće meso sa domaćih farmi izvezeno je u Crnu Goru, Srbiju, Švedsku, Sjevernu Makedoniju i Siriju.
Predsjednik Poslovne zajednice živinara RS Predrag Miličić kaže za “Glas Srpske” da svi ovi podaci samo potvrđuju opravdanost zahtjeva živinara da nadležni u BiH moraju naći model kako da zaštite i pomognu domaću živinarsku industriju.
- Pandemija virusa korona ograničila je potrošnju zbog čega su stvorene velike zalihe mesa u zemljama okruženja, tako da je pravo umijeće naći način da plasiramo domaću piletinu. Smatramo da vlast na nivou BiH imaju pravo da u vanrednim okolnostima povuku pravi potez i ograniče uvoz na domaće tržište - rekao je Miličić. Dodao je da domaći klaoničari već imaju ozbiljne količine mesa u hladnjačama koje ne uspijevaju prodati.
- Poželjno bi bilo pooštriti kontrole uvoza mesa jer smo svjedoci da je proteklih godina u zemlju stizalo meso namijenjeno industrijskoj proizvodnji, a završavalo je ipak u rashladnim vitrinama marketa - upozorio je Miličić.
On je podsjetio da je borba BiH za otvaranje evropskog tržišta trajala tri godine, te da je tek početkom 2019. godine konačno dobila zeleno svjetlo za izvoz piletine u EU. Dozvolu za plasman mesa na tamošnje tržište dobile su kompanije “Madi”, “Ovako”, “Brovis” i “Argeta”.
- Iako imamo dozvolu za izvoz u Evropu, i dalje je riječ o veoma skromnim poslovima domaćih kompanija na tamošnjem tržištu što upućuje na to da evropske zemlje i te kako znaju da štite svoje tržište, zbog čega se zalažemo da se i u našoj zemlji primjenjuje princip reciprociteta i da sve ono što naši proizvođači prolaze na inostranim tržištima i drugi prolaze prilikom uvoza u BiH - rekao je Miličić.
Jaja za preradu
Predrag Miličić koji je i direktor forme “Agreks” iz Donjeg Žabara koja jedina u BiH ima dozvolu za plasman jaja za industrijsku preradu u BiH kaže da su izvezene količine i dalje skromne, ali da izlazak na svako novo tržište daje vjetar u leđa proizvodnji.
- Do sada smo izvezli oko dva miliona komada jaja za preradu u Hrvatsku - rekao je Miličić.
