Dovoljna je bila informacija o izbijanju ratnih dešavanja u Ukrajini da građani u BiH pohrle u tržne centre u nabavku zaliha hrane. Prošli petak i vikend bilo je najkritičnije.

Ljudi su najviše kupovali brašno i konzerve. Stalno smo iz skladišta iznosili hranu na rafe – priča jedna trgovkinja zaposlena u tržnom centru u Banjaluci.

U međuvremenu su se pojavile informacije o sankcijama Evropske unije Rusiji i ruskim bankama, što se reflektovalo redovima građana ispred Sberbanke. Iskreno, rijetko ko uopšte zna i šta znače te sankcije i kako je banka uopšte organizovana.

Onda se na društvenim mrežama, ali i u nekim medijima, brzinom svjetlosti počela širiti „informacija“ o očekivanoj cijeni nafte, mogućim gužvama na pumpama. Drugim riječima, na djelu je bilo stvaranje panike.

Lične priče

Međutim, ovakvo ponašanje građana je očekivano i normalno i neme mjesta za ismijavanje.

– Građani su uznemireni. Ovo je proživljavanje i podsjećanje na devedesete godine, jer najveći broj nas ima različita iskustva iz tog perioda. Nema osobe na ovim prostorima koju nije zakačilo zbivanje devedesetih, na bilo kojoj strani da su bili. Svako ima svoje iskustvo i svoju ličnu priču koja je isprovocirana svim ovim što se dešava – objašnjava za Srpskainfo Slađana Cvjetković, psiholog-psihoterapeut.

Ona kaže da građani sa ovih prostora vrlo dobro znaju šta znači živjeti u neimaštini zbog nestašice, inflacije i rata.

 Sve to smo proživjeli i to su veoma ružne uspomene koje su nam, usljed ratnih dešavanja u Ukrajini i zbog dešavanja na svjetskom tržištu sa cijenama, aktivirane. Veoma smo osjetljivi, pojačan je osećaj straha i anksioznosti – navodi Cvjetkovićeva.

Selekcija informacija

Poručuje građanima da treba da razluče na šta mogu da utiču, a na šta ne mogu uticati.

– Možemo uticati na selekciju informacija koje ćemo slušati i čitati. Nikako se ne treba izlagati nepotrebnim sadržajima svaki dan. U redu je biti informisan, ali ne i biti preplavljen informacijama – ističe ova psihoterapeutkinja.

Ona kaže da naši političari mogu da doprinesu tako što će voditi računa kakve poruke će slati građanima, i verbelane i neverbalne.

– U ovakvim situacijama mnogo su bitnije neverbalne poruke – ističe ona i ocjenjuje da je situacija sa Sberbankom na kraju dobro odrađena.

Kada su u pitanju nadležni u Republici Srpskoj, svakodnevno se šalju poruku da mjesta za paniku nema i da je naše tržište dobro snabdjeveno.

U petak je održan sastanak ministarke trgovine sa poslodavcima na kojem je to konstatovano, uz napomenu da se, prateći stanje u svijetu, očekuju dodatna poskupljenja. Zbog toga će biti preduzete dodatne mjere na zaštiti standarda građana.

Istog dana je premijer s privrednicima istakao da je Srpska spremna da se odrekne dijela prihoda u korist građana koji su pogođeni krizom.

Vlasti u Republici Srpskoj predlažu privremeno ukidanje akciza na gorivo, uvođenje nultog poreza na dodatu vrijednost na osnovne životne namirnice, te zamrzavanje cijena brašna.

Realizacija mjera sada zavisi od predstavnika vlasti u institucijama BiH, jer bi za ove mere bile potrebne izmjene zakona koji su usvojeni na nivou BiH.