Dinja je jednogodišnja zeljasta biljka, porijeklom iz Azije i Afrike, a prije nekoliko hiljada godina karavanima je stigla i u druge krajeve svijeta. Već stari Egipćani smatrali su dinju poslasticom, a stari Rimljani, ali i Grci, sladili su se dinjama baš kao i mi danas.

Daje žute, mesnate, sočne i slatke plodove. Botanički gledano, dinja obuhvata niz uzgojenih varijeteta i kultivara. Neke vrste dinja nazivaju se kantalupa, a neke kasaba. Ove posljednje stižu kasno u sezoni, ali se bolje održavaju i mogu duže da stoje prilikom transporta na pijace. Ta vrsta dinja ima glatku žućkastozelenu koru i veoma je krupna.

Dinja spada u istu porodicu kao i krastavac, tikvica, bundeva, lubenica te je zapravo povrće, a ne voće. Možete je pronaći u prodavnicama i na tržnicama od juna pa do kraja avgusta, kada je prava sezona za ovu namirnicu. Najbolje ju je konzumirati upravo tokom ljetnih mjeseci jer je bogata beta-karotenom koji štiti kožu od prekomjerne sunčeve svjetlosti i slobodnih radikala.

Dinja sadrži beta-karoten, folnu kiselinu i vitamin C, kao i maledoze vitamina B1, B2, B3, B4, B5, B6 i vitamina E. Od minerala u dinji se nalaze kalcijum, magnezijum, fosfor, kalijum, natrijum, sumpor, cink, gvožđe i bakar.

Hidratacija organizma

Dinja je dobra za hidrataciju organizma tokom toplih ljetnih dana jer preko 90 odsto njenog sadržaja upravo je voda. Biljna vlakna dinje olakšavaju probavu i smanjuju nadutost i regulišu tjelesnu težinu.

Dinja nije samo poslastica, nego je vrlo popularna kao hladno predjelo s pršutom. Maštoviti Francuzi su, pak, smislili gotovo pedesetak načina pripreme jela od dinje. Od hladne supe i palačinaka, koktela pa sve do deserta.

Ako su i vas privukle čarobna aroma i slatkoća dinje, nemojte njene koštice bacati jer su, jednako kao i meki dio dinje, vrlo korisne. Suve koštice dinje pomažu u uklanjanju viška vode iz organizma i blagotvorno djeluju na osobe koje boluju od bolesti bubrega.

Jedite samo potpuno zreo plod dinje jer samo tada dolazi do izražaja njena snažna i slatka aroma te sočnost. Nezreli plodovi mogu izazvati probavne smetnje. Ljudi s osjetljivom probavom moraju pripaziti dok konzumiraju dinju, pogotovo ako poslije nje popiju vodu jer to može ubrzati probavu i uzrokovati dijareju.

Kupovina i čuvanje

Kada birate i kupujete ovo povrće, prvo obratite pažnju na njenu peteljku. Ako se oko nje stvara vlaga, to znači da je plod ubran prerano i velika je vjerovatnost da nije sazreo do kraja. Ali, ako peteljka lako otpada, a sama dinja aromatično miriše, onda je sigurno dozrela i ukusna.

Dinja se do nekoliko dana može čuvati na sobnoj temperaturi u ostavi ili do pet dana u frižideru. Ali ipak, kao i sve ostalo voće i povrće, nemojte je držati predugo jer s vremenom gubi ne samo svoju svježinu, nego i veći dio minerala i vitamina.

Kako uživati u dinji?                      

- Isijecite dinju na manje kriške te je prije jela rashladite

- Napravite voćnu salatu sa svježim ananasom, mangom i dinjom, a sve na kraju pospite kokosovim brašnom

- Kockice ili loptice dinje dodajte u čašu vode ili limunade

- Dodajte kockice rashlađene dinje u jogurt te poslužite umjesto sladoleda

- Napravite voćne ražnjiće od dinje, jagode i još nekog voća prelivene rastopljenom crnom čokoladom