U Palama je večeras otvorena izložba koja prikazuje život livanjskih Srba kroz vijekove, a publici je predstavljena i knjiga "Ognjena Marija Livanjska", autora Bude Simonovića, kao svojevrsni dokumentarni zapis o ustaškom pokolju Srba ovog kraja u proljeće i ljeto 1941. godine.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja "Ognjena Marija Livanjska" iz Beograda Gordana Dostanić rekla je novinarima da je tema izložbe korijeni Srba u Livanjskom kraju.

Ona je dodala da je cilj ovog udruženja da okupi Srbe koji imaju bilo kakvu vezu sa livanjskim poljem ili Livnom i da njeguje kulturu sjećanja na žrtve tog kraja.

- U toj misiji je nastala i ova izložba koja pokazuje život livanjskih Srba, borbu za nacionalni identitet i integritet kroz vijekove pod raznim vlastima, a završava nažalost, sa malobrojnim Srbima koji su danas na području Livna - istakla je Dostanićeva, navodeći da pokušavaju da očuvaju grobove predaka na tom području.

U okviru predstavljanja izložbe promovisana je i knjiga koja govori o ustaškim pokoljima počinjenim nad Srbima na području Livna u proljeće i ljeto 1941. godine, kao zbirka sjećanja preživjelih na stradanje 1.587 ljudi, žena i djece, mučenih i pobijenih na gubilištima u okolini Livna.

Autor knjige Budo Simonović rekao je da je riječ o potresnoj hronici o ustaškim zločinima u Livnu i okolini koji su se dogodili u proljeće i ljeto 1941. godine.

- Slučajno sam došao u Livno da snimim priču o Stani Crnogorac, koja je bila više od mjesec dana u jami, pobacila je u devetom mjesecu, izvađena iz jame, udala se i formirala porodicu. Znao sam da to ne može biti samo priča, reportaža ili nešto slično, već knjiga koju sam napisao - rekao je Simonović.

On je istakao da je najpotresnije kazivanje preživjelih, te dodao da je najveće stradanje tada bilo upravo na praznike Ognjene Marije.

- Na tako monstruozan način žive ljude su gurali u jame duboke 50 metra. U krvničkom pohodu nestale su cijele porodice, brojna sela ostala bez ijednog stanovnika - naveo je Simonović.

Prema njegovim riječima, u jamu je bačeno 218 Srba, među koji je četrnaestoro preživjelo - 13 žena i jedan muškarac, koje je uspio da pronađe i čuje njihovu priču. 

Simonović je napisao knjigu koja je štampana 1991. godine sa autentičnim pričama preživjelih, za koju kaže da je dokumenat koji je neuništiv i ostaje kao svjedočanstvo jednog zla.

Foto: srna.rs 

Izložbu i predstavljanje knjige organizovalo je Udruženje "Ognjena Marija Livanjska" i Narodna biblioteka Pale, čiji je direktor Bojan Čvoro rekao da je značaj prikazivanja izložbe i predstavljanje knjige veliki, posebno zbog mlađih naraštaja kojima se mora prenijeti stradanje srpskog naroda.

- Trudimo se unazad nekoliko godina da sačuvamo kulturu sjećanja kada je u pitanju stradanje Srba sa svih prostorima BiH. Neke stvari ne mogu i ne smeju biti zaboravljene, tako da stradanje Srba treba biti zapisano u knjigama - istakao je Čvoro.