Obilježavanje 27 godina od raspuštanja zloglasnog logora „Silos“ u mjestu Tarčin, u opštini Hadžići, počelo je skupom na Trgu „Srbija“ u Istočnom Novom Sarajevu. Kolona je, nakon toga, krenula ka crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Oseniku u naselju Pazarić, gdje će biti služen parastos žrtvama.
U ovom zloglasnom logoru „Silos“ više od 600 srpskih civila prošlo je kroz najstrašnije torture, fizička i psihička zlostavljanja, prebijanja i mučenja glađu, od kojih 24 nije preživjelo.
Jedan od preživjelih Slobodan Mrkajić, danas predsjednik Udruženja logoraša Sarajevsko-romanijske regije i predsjednik Skupštine Saveza logoraša Republike Srpske, navodi da u zloglasnom „Silosu“ nije dugo zadržan, ali je među prvima osjetio sve muke ovog, kako kaže, jednog od najvećih logora na području FBiH.
Prisjećajući se mučnih vremena, Mrkajić navodi da je izvučen sa Bradine, odakle je i rodom.
- Izvlačeći se sa Bradine, brat i ja smo pali na Bjelašnici. Kad su nas odveli u logor, dočekalo nas je 12 zatvorenih. Nema šta tu nismo prošli, golgotu, noževe, klanje, vađenje zuba. Od posljedica premljaćivanja, u putu do Čelebića, jedan od zatvorenih je preminuo – prisjeća se Mrkajić.
Foto: katera.news
Prema ranijim svjedočenjima srpskih logoraša, logor „Silos“, koji su muslimanske vlasti osnovale 11. maja 1992. godine u objektu u kojem se prije rata čuvala pšenica, imao je sve elemente zloglasnog logora „Aušvic“ iz Drugog svjetskog rata.
U njemu su uglavnom bili zatvoreni civili sa područja Tarčina, Pazarića i drugih okolnih mjesta, muškarci od 14 do 85 godina i 11 žena, od kojih je jedna bila u šestom mjesecu trudnoće, te 11 rezervnih vojnika, zarobljenih na borbenoj liniji u Hadžićima.
Većina logoraša koji su dočekali slobodu uglavnom su odselili u prekookeanske zemlje, a jedan od onih koji ostao je da živi u Sarajevu i da se bori za istinu o stradanju Srba bio je Slavko Jovičić Slavuj, koji je preminuo 10. februara 2022. godine.
Jovičić je bio zatočen u „Silosu“ tri i po godine, a nakon 1.334 dana provedena u paklu logora, 19. januara 1996. godine razmijenjen je zajedno sa drugim zatvorenicima.
Foto: katera.news
Logor „Silos“ ostaće upamćen kao jedan od tri najveća logora na teritoriji sadašnje FBiH, ali i jedan od 126 kazamata na području ratnog Sarajeva.
Najmlađi zatvorenik bio je četrnaestogodišnji Leo Kapetanović, a najstariji osamdesetpetogodišnji Vaso Šarenac, koji je umro u „Silosu“ na temperaturi koja je uvijek bila za 10 stepeni niža od spoljašnje.