Ukoliko Vlada FBiH dozvoli povećanje cijena električne energije od 150 do 300 odsto za privredna društva, doći će do masovnog gašenja pogona, gubitka radnih mjesta, ali i manjih plata zaposlenih, poručili su petak direktori preduzeća nakon štrajka upozorenja polusatnom obustavom rada u stotinama privrednih društava u FBiH.

Kako kažu, doći će i do smanjenja izvoza, a biće i manje investicija u nove pogone, kao i u tehnologije, ali i nova radna mjesta.

Iz Udruženje poslodavaca FBiH rekli su da privredna društva iz FBiH neće potpisati dobijene ugovore sa elektroprivredama u FBiH, prema kojima su cijene električne energije za privredu višestruko povećane i do 300 odsto za pojedine kompanije.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je kako su dobili informacije da Vlada FBiH radi na rješavanju ovog problema, ali da konkretnih prijedloga nema.

- Ugovori s povećanjem od 200 do 300 posto cijene električne energije su već stigli u neke firme. Svako povećanje veće od 20 odsto pogubno je za privredu, a najveće posljedice osjetiti će građani i radnici - kazao je Smailbegović.

Dodao je da je teško dati preciznu procjenu koliko radnika će ostati bez posla, koliko će se smanjiti plate ili povećati cijene proizvoda.

- U konačnici će posljedice osjetiti građani i radnici ako se ovo ne riješi. Sve do desetak posto povećanja cijena je nešto na što su se kompanije navikle i imaju rezerve - rekao je Smailbegović.

Naveo je i to kako su u četvrtak uputili inicijativu svim parlamentarnim strankama u Parlamentu FBiH da na sjednici naredne sedmice donesu zaključak kojim se obavezuje Vlada FBiH da cijena električne energije za privredu ne smije porasti više od 20 odsto.

Direktori preduzeća u petak su poručili da se nadaju da će Vlada FBiH shvatiti sve posljedice koje proizilaze iz ovog "nerazumnog zahtjeva 'Elektroprivrede' i reagovati na pravi način kako bi se spriječilo uništavanje preduzeća koja su vitalni pokretači privrede u FBiH".

Iz kompanije "ArselorMital" Zenica kažu da, ukoliko dođe do više cijene, neće moći nastaviti proizvodnju.

- Godišnje trošimo 70 miliona KM struje i uz dodatnih 70 miliona KM nemamo svrhe da nastavimo proizvodnju. Ne možemo preživjeti. Nema nikakvog benefita da nastavimo biznis - kazao je Nikhil Mehta, generalni direktor ovog preduzeća.

Istakao je da se kompanija već suočava s rastom cijene koksnog uglja, koji predstavlja 50 odsto troškova kompanije, a čija je cijena od početka godine porasla četiri puta, dok su cijene zemnog plina takođe u znatnom porastu.

- To bi dovelo do zaustavljanja rada fabrike na duži period, što bi imalo dugoročne posljedice za 2.300 radnih mjesta u našem preduzeću, kao i najmanje 10.000 radnih mjesta u drugim firmama koje svoje poslovanje u velikoj mjeri zasnivaju na saradnji s "ArselorMitalom" Zenica - kazao je Mehta.

Edin Jabandžić, direktor kompanije "Madi" iz Tešnja, kazao je da će, ukoliko dođe do viših cijena, posljedice biti nesagledive.

- Godišnje ćemo imati dodatni trošak na struju od oko dva miliona KM. Ovo će napraviti nestabilnosti u mnogim firmama, a mi još ne znamo kako prevazići sve to i kako napraviti ekonomski održivo poslovanje narednih godina - pojasnio je Jabandžić.

Elvedin Ćosatović, direktor fabrike "Pobjeda" iz Tešnja, kazao je da cijena struje raste do 300 odsto, a njihovi ukupni troškovi bi bili povećani za 150 odsto.

"Sve bi nas ugrozilo, razumijemo stanje tržišta, ali imamo indolentan odnos prema nama privrednim subjektima koji smo bitni za razvoj privrede i BiH", kazao je Ćosatović i dodao da ugovore ne mogu potpisati.

Da je ovo primjer iracionalnog ponašanja vlasti i svih vladajućih struktura, smatra Zlatan Šehić, direktor "Željezare" Ilijaš.

- Zbog poskupljenja struje u 'Željezari' Ilijaš, koja je dio 'Prevent grupacije', ugroženo je 150 radnih mjesta - rekao je Šehić.

Pojasnio je da im je prihvatljivo poskupljenje struje do 30 odsto, a da bi najava povećanja od 300 odsto značila da će račun za struju u ovom preduzeću porasti sa 280.000 na blizu milion KM.

- Umjesto da profitiraju u doba kad se dešava poremećaj na evropskom tržištu - istakao je Šehić, radi se skroz suprotno.