Zdravlje je, bez sumnje, najvrijedniji resurs koji posjedujemo. U društvu u kojem živimo, oblik i težina tijela često su predmet opsesije i idealizacije, ali je važno razumjeti da je naš pristup mršanju od suštinskog značaja za naše opšte zdravlje.

Na žalost, puno je informacija i 'savjeta' dostupnih na internetu i u raznim medijima koji nisu potkrijepljeni naukom i mogu biti štetni. Zato je od suštinske važnosti slušati stručnjake i primijeniti naučno potkrepljene metode za skidanje kilograma na zdrav i održiv način. U ovom tekstu razmotrićemo naučne osnove zdravog mršanja, važnost pravilne ishrane i ulogu fizičke aktivnosti u tom procesu.

Šta je zdravo, a šta nezdravo skidanje kilograma?

Gubitak težine može biti i zdrav i nezdrav, u zavisnosti od načina na koji pristupamo tom procesu. Zdravo mršanje podrazumijeva gubitak viška masnoće, održavanje visokog tonusa mišića i dovođenje tijela do optimalne težine. Ovo se postiže uravnoteženom ishranom i redovnom fizičkom aktivnošću. S druge strane, nezdrav način uključuje instant gubljenje kilograma, gubitak vode iz organizma, korišćenje dijeta sa niskim unosom kalorija i upotrebu nedovoljno testiranih dijetalnih suplemenata.

Prebrzo mršavljenje često se postiže strogim dijetama ili ekstremnim vježbanjem, što može pružiti brze rezultate, ali je obično povezano sa gubitkom vode i mišićnog tkiva, a ne samo masnoće. Takvi napori često dovode do jo-jo efekta, što znači da će težina koja je brzo izgubljena vrlo vjerovatno brzo biti i povraćena. Gubitak vode iz organizma može dovesti do dehidracije, smanjenja metabolizma, umora, glavobolje i drugih negativnih zdravstvenih posljedica.

Posljedice nezdravog gubljenja kilograma mogu biti dugotrajne i štetne za organizam, uključujući brojne metaboličke probleme, gubitak mišićnog tkiva, nedostatak energije i nutrijenata i povećani rizik od hroničnih bolesti.

Trendovi i “magična” rješenja

Mršavljenje je tema koja privlači mnogo pažnje i oko koje postoji mnogo mitova i trendova. Veliki broj ljudi traži "magična" rješenja koja obećavaju gubitak kilograma preko noći, ali je važno shvatiti da većina ovih metoda nije zasnovana na nauci i može biti štetna za naše zdravlje.

Probuši kašiku

Jedan od popularnih mitova je "probuši kašiku", koji sugeriše da se drastičnim smanjenjem unosa hrane može postići željeni rezultat. Ideja je da se tako tijelo primora da koristi svoje masne rezerve za energiju. Međutim, drastično smanjenje unosa hrane ostavlja organizam bez potrebnih nutrijenata, što može dovesti do slabosti, umora, gubitka mišićne mase, i ostalih negativnih posljedica na zdravlje. Uravnotežena ishrana bogata vitaminima, mineralima, i drugim esencijalnim nutrijentima je ključna za održavanje zdravlja tokom procesa mršavljenja.

Samo kardio

Drugi čest mit je da je kardio vježbanje najbolji i jedini način za gubitak težine. Trčanje i intenzivne kardio vježbe su često nedjelotvorne jer mogu dovesti do povreda i toga da tijelo "jede" svoje mišiće, a ne masti. Osim toga, kardio vježbe su, kako sam naziv kaže, prvenstveno namijenjene kardiovaskularnom sistemu. Iako je kardiovaskularna aktivnost važna za opšte zdravlje, trebala bi biti kombinovana sa treningom snage i uravnoteženom ishranom kako bi se postigli najbolji rezultati.

Važno je imati realna očekivanja i razumjeti da je proces mršavljenja dugotrajan i zahtjeva konzistentan napor. Uravnotežena ishrana i redovno vježbanje su ključevi za uspjeh.

Naučno dokazane metode

Postoje načini mršanja koji su naučno dokazani, provjereni i koji čuvaju vaše zdravlje. Važno je pristupiti mršavljenju na zdrav i održiv način, koristeći metode koje su podržane naučnim istraživanjima. Na primjer, trening snage je jedna od dokazanih metoda fizičkog vježbanja koja pomaže u gubitku težine, dok je u kontekstu ishrane, autofagija takođe priznata kao korisna praksa.

Trening snage

Jedna od metoda za koju je naučno dokazano da pomaže u gubitku težine je trening snage. Trening snage se pokazao kao efikasan način fizičkog vježbanja pri kome se povećava mišićna masa i troše se masti. Povećanje mišićne mase pomaže u povećanju bazalne metaboličke stope (BMR), što znači da ćete sagorijevati više kalorija čak i kada ne vježbate. Osim toga, mišići sagorijevaju više kalorija od masti, pa što više mišićne mase imate, to ćete više kalorija trošiti tokom dana.

Autofagija

Autofagija je naučno priznata metoda koja igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja ćelija i tkiva. Riječ "autofagija" dolazi od grčkih riječi "auto", što znači sam, i "phagein", što znači jesti, i odnosi se na proces u kojem tijelo reciklira oštećene ćelije i otpadne materijale kako bi ih pretvorilo u nove gradivne blokove ili energiju. Ovaj proces pomaže u uklanjanju oštećenih ćelija i tkiva, smanjujući upalu i oksidativni stres, što može pomoći u prevenciji brojnih bolesti, uključujući rak i neurodegenerativne bolesti.

Poznati sportisti, kao što su najbolji teniser svijeta Novak Đoković i Milan Jovanović, šampion u pauerliftingu, primjenjivali su autofagiju. Iskustva koje Milan Jovanović ima sa autofagijom pokazala su impresivne rezultate - uspio je da smrša čak 24 kilograma. Novak Đoković, sa druge strane, ne samo da održava optimalnu težinu, već i neprestano poboljšava svoje opšte zdravlje i fizičku kondiciju, što ga čini jačim i otpornijim na povrede.

Kako izgleda jedan od modela autofagije? Na primjer, ako osoba praktikuje post, ne jedući 16 sati dnevno - recimo, četiri sata prije spavanja, osam sati tokom sna i četiri sata nakon buđenja - to će tijelu omogućiti da pokrene proces autofagije. Tokom ovog perioda, tijelo je prisiljeno koristiti svoje interne resurse za energiju, umjesto da se oslanja na spoljne izvore, kao što je hrana. Ovo pomaže u uklanjanju oštećenih ćelija, čime se poboljšava opšte zdravstveno stanje organizma.

Iako je autofagija djelotvorna i naučno potkrijepljena, važno je napomenuti da postoje različiti tipovi autofagije i da se moraju uzeti u obzir različiti faktori, uključujući vašu trenutnu težinu, zdravstveno stanje i ciljeve. Na primjer, postoje različite vrste autofagije, uključujući makroautofagiju, mikroautofagiju i holecistokinin-autofagiju, svaka sa svojim specifičnim funkcijama i mehanizmima. Takođe, neki ljudi mogu biti genetski predisponirani da imaju više ili manje aktivnosti autofagije, što može uticati na to kako će reagovati na različite strategije ishrane.

Zbog toga je važno konsultovati se sa stručnjakom koji može napraviti personalizovani plan ishrane koji će biti prilagođen vašim specifičnim potrebama i ciljevima. Ovo je posebno važno ako imate neko hronično oboljenje ili ste na nekoj specifičnoj terapiji, jer autofagija može imati interakciju sa nekim lijekovima ili medicinskim tretmanima.

Na kraju, važno je razumjeti da, iako je autofagija važan alat za održavanje zdravlja ćelija i tkiva, nije rješenje za sve i ne bi trebalo biti jedini način na koji pokušavate da poboljšate svoje zdravlje. Pored pravilne ishrane i redovnog viježbanja, adekvatan san i upravljanje stresom su takođe ključni faktori za održavanje optimalnog zdravlja.

Autor: Srbijanka Stanković