Istočno Sarajevo je izraslo tiho, iz potrebe čovjeka da iščupane korijene ponovo poveže sa zemljom i negdje ostane. Da nešto sačuva i nekome pripada.

Istočno Sarajevo izraslo je iz sudbina ljudi koji su, krenuvši u neizvjesnost i bespovrat, na praznom prostoru podizali grad koji je dublji od kamena od kojeg je sazidan.

I zato ovaj grad nisu najprije činile zgrade, nego imena. Ljudi koji su živjeli skromno, u tišini stvarali, učili druge i tiho vjerovali da svaki njihov trud ima smisla, čak i onda kada ga niko ne čuje i ne vidi.

Danas njihova imena nose ulice koje pričaju o čovjeku, djelima, vremenu i vrijednostima koje su nadživjele i njega i vrijeme u kojem je živio.

Upravo zato pokrećemo seriju tekstova posvećenu znamenitim ličnostima čija imena žive na kartama Istočnog Sarajeva. Svakim novim tekstom vraćamo im život i podsjećamo na vrijednosti koje su nosili i čuvamo od zaborava ono što je dio našeg zajedničkog nasljeđa.

Doktor Vladimir Mehmedbašić – heroj ratne Ilidže

Vladimir je rođen u Stocu 1934. godine, ali je odrastao i cio život proveo na Ilidži. Bio je sin Muhameda Mehmedbašića, mladobosanca, saborca Gavrila Principa, koji je učestvovao u atentatu na Franca Ferdinanda.

Ime je dobio po ideologu "Mlade Bosne", Vladimiru Gaćinoviću, iako je u islamskim knjigama bio upisan kao Abdulatif.

- Zbog školovanja i pohađanja časova islamske religije morao da koristi ime Sulejman. Njegov nadimak je bio Šebek - govorila je njegova kćerka Tamara Milosavljević u emisiji "Oko magazin".

U papirima je bio Sulejman, u životu Vladimir.

Imao je dva brata i sestru, Zorana, Nadu i Velimira. Volio je sport i ruske književne klasike, a njegova posvećenost medicini obilježila je čitav njegov profesionalni put.

Do početka 1992. godine radio je kao prvi akušer na sarajevskoj klinici, a onda je Odbrambeno-otadžbinski rat zahvatio Sarajevo.

- Kada su na ulicama počeli da se pojavljuju naoružani ljudi, svaki njegov radni dan postajao je rizičan. Za put do klinike morao je da prolazi kroz dva kontrolna punkta – jedan srpski, drugi muslimanski. Kako se situacija u gradu pogoršavala, klinika je sve više postajala meta, ne samo za ljekare, već i za vojsku. Njegova žena, moja majka, tada mu je rekla: „Dođi na Ilidžu, mi ćemo biti u dvije različite države. Tako je on došao i ostao na Ilidži - govorila je njegova kćerka u emisiji "Oko magazin".

Prema riječima ljudi koji su ga poznavali, Vladimir je bio Ilidžanac i izraziti lokalpatriota, pa su to, vjerovatno, neki od razloga zašto je nakon početka rata odlučio da ostane u Ilidži.

Sve bolnice koje su tada postojale ostale su pod muslimanskom kontrolom. Na Ilidži je ostao samo dom zdravlja, koji se nalazio na prvoj liniji fronta, a u njemu su boravili i bolesnici, ranjenici i trudnice. Zbog toga je formirana Bolnica „Žica“ i porodilište nekoliko kilometara dalje. Prostor jedne fabrike maziva pretvoren je u mjesto gdje su se porađale žene. 

Porodilište je na početku imalo samo porođajni sto i najosnovnije instrumente. Kada bi ostajali bez struje, doktor Mehmedbašić je koristio stare automobilske farove spojene na akumulator kao operacionu lampu. U prostoriji u kojoj je bilo porodilište vršeni su samo porođaji, a ukoliko bi bio potreban carski rez, onda se porodilja odvozila u Bolnicu „Žica“.

Na vrata porodilišta kucale su žene svih vjera i nacija, a doktor Mehmedbašić nije pitao da li je Srpkinja, muslimanka ili Hrvatica.

U vihoru rata na Srpskoj Ilidži zauvijek će ostati upamćeno da je, u nemogućim uslovima, bez struje i vode, rođeno više od 2.000 beba.

Život nakon rata

Doktor Mehmedbašić ostao je na Ilidži i nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ilidža je pripala FBiH, a veliki broj Srba napustio je taj dio Sarajeva.

Umro je 21. decembra 2015. godine i sahranjen je na groblju Bare u Sarajevu.

Danas, više od tri decenije kasnije, na Ilidži više nema ulice koja se prije devedesetih godina zvala po imenu njegovog oca - Ulica Muhameda Mehmedbašića. I možda sve oko nas može nestati, ali Vladimirovo djelo ostaje kao luča usred mraka rata.

Nasljeđe i sjećanje

Jedna ulica u Istočnoj Ilidži, na Novoj Dobrini, nosi Vladimirovo ime i ime njegovog oca - Ulica Muhameda i Vlade Mehmedbašića.

• 

  Priče o imenima koja žive na mapi Istočnog Sarajeva – Muhamed Mehmedbašić

  26.03.2026. 18:20

  Istočno Sarajevo je izraslo tiho, iz potrebe čovjeka da iščupane korijene ponovo poveže sa zemljom i negdje ostane. Da nešto sačuva i nekome pripada.Istočno Sarajevo izraslo je iz sudbina ljudi k...

Lica ulica

Priče o imenima koja žive na mapi Istočnog Sarajeva – Muhamed Mehmedbašić

26.03.2026. 18:20

I nije važno da li je bio Abdulatif, Sulejman ili Vladimir, nije važno ni koje je vjere bio. Ono što zaista ostaje jeste njegovo djelo i životi koji je donio na svijet.

Više od 2.000 beba rođeno je zahvaljujući njegovoj požrtvovanosti. Danas te bebe imaju svoju djecu, a njihova djeca će ponovo imati svoju djecu, i tako će se trag jednog čovjeka nastavljati kroz generacije.

Njegovo ime i prezime žive kao vječni podsjetnik na čovjeka koji je na prvoj činiji fronta donosio najveći dar - život.